U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, odnosno 1.073 manje nego godinu ranije. Bolesti cirkulacijskog sustava i dalje su vodeći uzrok smrti, dok su među osobama mlađima od 65 godina na prvom mjestu novotvorine, pokazuju prvi rezultati izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Od bolesti cirkulacijskog sustava umrle su 19.852 osobe, što čini 39,7 posto svih umrlih. Slijede novotvorine, odnosno tumori, s 13.398 umrlih i udjelom od 26,8 posto.
Na trećem su mjestu bolesti endokrinog sustava, od kojih je umrlo 3.214 osoba, a zatim ozljede i trovanja s 2.644 te bolesti dišnog sustava s 2.596 umrlih. Duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava zabilježeni su kao uzrok smrti kod po 2.137 osoba.
Hipertenzivna bolest na vrhu ljestvice
Među pojedinačnim dijagnozama najviše smrtnih slučajeva povezano je s hipertenzivnom bolešću, od koje je umrlo 5.405 osoba. Slijede ishemična bolest srca s 5.227, cerebrovaskularne bolesti s 3.541 te dijabetes s 3.116 umrlih. Zloćudne novotvorine dušnika, dušnica i pluća bile su uzrok smrti 2.960 osoba.
Deset vodećih uzroka smrti zajedno čini 56,2 posto ukupnog broja umrlih.
Tijekom godine umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena. Kod oba spola najzastupljenije su bolesti cirkulacijskog sustava, no postoje razlike među pojedinačnim dijagnozama: kod muškaraca prednjači ishemična bolest srca, a kod žena hipertenzivna bolest.
Uzroci smrti razlikuju se ovisno o dobi
Od ukupnog broja umrlih, 42.952 osobe imale su 65 ili više godina, što je udio od 85,9 posto.
Među osobama mlađima od 65 godina najčešći uzrok smrti bile su novotvorine, s udjelom od 37,2 posto. Bolesti cirkulacijskog sustava zauzimaju drugo mjesto s 24,2 posto, dok su nasilne smrti, koje uključuju nesreće, samoubojstva i ubojstva, treće s 12,4 posto.
U starijoj dobnoj skupini poredak je drukčiji. Bolesti cirkulacijskog sustava čine 42,2 posto smrti, novotvorine 25,1 posto, a nasilne smrti 4,1 posto.
Razlika je vidljiva i između spolova. Među umrlim muškarcima 19,8 posto bilo je mlađe od 65 godina, dok je među umrlim ženama taj udio iznosio 8,5 posto.
Padovi najčešći uzrok smrti u nesrećama
U 2025. godini zabilježene su 2.644 nasilne smrti, od kojih su 1.992 bile posljedica nesretnih slučajeva.
Najviše osoba stradalo je zbog padova, njih 1.160, dok je u prometnim nesrećama poginulo 313 osoba. Slijede ugušenja s 99, otrovanja s 91 te utapanja sa 65 smrtnih slučajeva. Zabilježene su i 494 smrti zbog samoubojstva te 33 zbog ubojstva.
Nasilne smrti činile su 6,45 posto svih smrti među muškarcima i 4,13 posto među ženama.
Izvješće posebno prati i smrtnost povezanu s COVID-19, koji je tijekom 2025. bio uzrok smrti 168 osoba, odnosno 0,34 posto svih umrlih.
izvor: HZJZ
foto: ilustracija