Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava danas, u Krapini je održano prigodno događanje posvećeno ravnopravnosti spolova, rodnim ulogama i prevenciji nasilja.
U organizaciji Krapinsko-zagorske županije i županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova održano je predavanje i panel-rasprava usmjerena na promišljanje društvenih obrazaca koji od najranije dobi oblikuju naše odnose te na važnost izgradnje društva utemeljenog na ravnopravnosti, poštovanju i nenasilju.
U sklopu obilježavanja Nikolina Ferenčak predstavit će rezultate istraživanja o stavovima adolescenata prema rodnim ulogama i ravnopravnosti spolova, dok će Ana Maskalan održati predavanje „Muškost između društvenih očekivanja i ravnopravnih odnosa“. Program će završiti panel-raspravom o važnosti ravnopravnosti, poštovanja i nenasilnih odnosa.
Nikolina Ferenčak provela je istraživanje o stavovima adolescenata prema rodnim ulogama i ravnopravnosti spolova, koje je nastalo u sklopu rada Povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije.
- Ovo istraživanje zaista je nastalo u sklopu rada Povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije, a obuhvatili smo ukupno 371 učenika završnih razreda svih srednjih škola s područja naše županije. Ispitivali smo pet područja – roditeljske, bračne, profesionalne, obrazovne te socijalne i interpersonalne uloge. U načelu smo dobili vrlo ohrabrujuće rezultate jer su naši učenici u prosjeku iskazali egalitarne stavove u svih pet područja. Vrijednost ovih rezultata treba vidjeti u tome da ne stvaramo nikakve etikete, nego da smo dobili konkretne podatke koji mogu biti polazište za daljnji razgovor s mladima, edukativne aktivnosti i, naravno, promicanje same ravnopravnosti spolova - rekla je Ferenčak.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije Snježana Romić podsjetila je kako se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava 22. rujna, u znak sjećanja na tragičan događaj iz 1999. godine, kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu ubijene tri žene, dok je sudska službenica teško ranjena.
– Rodno uvjetovano nasilje i dalje je prisutno i nedovoljno prijavljeno te predstavlja ozbiljan problem našeg društva. Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Iako se najčešće događa unutar četiri zida, susjedi, prijatelji i bližnji često okreću glavu, vjerujući da nije na njima da prijave nasilje, pomognu ili osnaže žrtvu. Ženama je odluka o prijavi zlostavljača iznimno teška. Strahuju za vlastitu sigurnost, od ponavljanja i eskalacije nasilja, ali i zbog ekonomske ovisnosti i emocionalne iscrpljenosti. Kada ipak prijave nasilje, prečesto nailaze na prepreke i sustav koji im ne pruža odgovarajuću zaštitu – istaknula je Romić.
Upozorila je kako su svakoga dana tisuće žena i djevojčica izložene različitim oblicima nasilja te da svaka četvrta žena tijekom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od intimnog partnera.
– U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana, a ove je godine ubijeno osam žena. Posebno zabrinjava činjenica da je u nekim slučajevima nasilnik već bio prijavljen, no sustav nije pravodobno i učinkovito reagirao. Tek deset posto nasilnika bude osuđeno i završi u zatvoru. Za nasilje nad ženama, kao ni za bilo koji drugi oblik nasilja, nema opravdanja. Krivnja i odgovornost uvijek su na počinitelju, nikada na žrtvi. Vrijeme je da društvo konačno pokaže nultu toleranciju prema nasilju te svakoj ženi osigura sigurnost, zaštitu i dostojanstvo – poručila je Snježana Romić.
Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je kako je nasilje nad ženama ozbiljan društveni problem koji zahtijeva zajedničku odgovornost i pravodobno prepoznavanje znakova upozorenja.
- Danas je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan kada moramo glasnije i snažnije progovoriti o onome o čemu zapravo govorimo svakoga dana u godini i s čime živimo svakoga dana. Nažalost, danas, kada se na različite načine pokušava dokinuti slobode žena, ograničiti njihova sloboda izbora, svjedočimo vrlo velikom i učestalom nasilju nad ženama, unatoč svim preventivnim aktivnostima, edukacijama i svemu onome što činimo u društvu. Nasilje nad ženama najteži je, ali i najpredvidljiviji oblik nasilja, kako ističu stručnjaci. Zaista je tužno i obeshrabrujuće što je prošle i pretprošle godine u Hrvatskoj ubijeno po 18 žena godišnje, a ove godine, do današnjeg dana, ubijeno ih je osam. Te su žene u velikoj većini ubijene od bliskih osoba, partnera, a femicid je najčešće posljedica dugotrajnog nasilja nad ženama, uglavnom u krugu obitelji, unutar četiri zida - rekla je zamjenica Petek.
Dodala je da je nasilje nešto što se tiče svih nas, da se ne događa negdje drugdje, već ovdje, u našim obiteljima, susjedstvu i među našim prijateljima te da od nasilja ne smijemo okretati glavu, već smo svi odgovorni za njegovo prepoznavanje i pravodobnu reakciju.
- Postoje mnogi znakovi upozorenja, takozvani „red flags“, koji u odnosu između muškarca i žene upozoravaju da odnos nije zdrav, da je odnos moći potpuno poremećen i da se žena nalazi u podređenom položaju, odnosno u nasilnoj vezi. Jako je važno te znakove upozorenja ozbiljno shvatiti i na njih reagirati unutar obitelji i bračne zajednice, a ako to nije dovoljno, onda i unutar institucija. Upravo ti znakovi upozorenja mogu spriječiti ono najgore. Želimo graditi društvo koje ima nultu stopu tolerancije prema svakom obliku nasilja, posebno prema nasilju nad ženama i u obitelji. Današnje obilježavanje, koje su organizirali Krapinsko-zagorska županija i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, usmjereno je upravo na prevenciju, prepoznavanje rizika i osvještavanje mladih. Smatramo da je važno upravo s mladima razgovarati o rodnoj ravnopravnosti, odnosima, stereotipima i rizicima koji mogu dovesti do nasilja. Cilj je zajedno graditi županiju i društvo koje uvažava razlike i u kojem nema mjesta ni za jedan oblik nasilja - poručila je Petek.
Predavačica Ana Maskalan istaknula je kako muškarci i žene ravnopravnost spolova često doživljavaju na različite načine.
– Osobe koje nisu iskusile rodnu neravnopravnost na način na koji je doživljavaju žene teže će je prepoznati, razumjeti i podržati. Mnogi muškarci, ali i žene, smatraju da su različite društvene uloge muškaraca i žena sasvim prihvatljive te da zakinutost jedne skupine nije osobito velik problem. Dio muškaraca ravnopravnost doživljava kao igru nulte sume – ako žene nešto dobivaju, muškarci to moraju izgubiti. Zbog toga politike rodne ravnopravnosti nerijetko smatraju napadom na vlastiti identitet i muškost – pojasnila je Maskalan.
Dodala je kako se otpor posebno pojavljuje kada se počne govoriti o promjeni tradicionalne uloge muškarca.
– Mnogi će načelno podržati ravnopravnost, ali kada se otvori pitanje ravnopravnije podjele obiteljskih obveza, aktivnijeg očinstva ili odmicanja od uloge muškarca kao jedinog hranitelja obitelji, tada se javlja otpor. Međutim, ravnopravnost spolova nije važna samo zbog pravednosti niti se tiče isključivo žena. Ona je korisna i muškarcima jer ih oslobađa tradicionalnih očekivanja, pruža im više životnih mogućnosti, vraća ih obitelji i očinstvu te ih štiti od obrazaca koji mogu dovesti do nasilja. Upravo zato o ravnopravnosti spolova moramo govoriti kao o pitanju koje se tiče svih nas – poručila je Ana Maskalan