Novi kolosijek na pruzi Dugo Selo – Križevci u cijelosti je postavljen i spojen potkraj prošle godine, a vlakovi već prometuju po oba kolosijeka na dionici Vrbovec – Križevci. Kako navode iz HŽ Infrastruktura, promet po oba kolosijeka na dionici Dugo Selo – Vrbovec očekuje se u travnju, nakon dovršetka radova na novom prometno-upravljačkom sustavu.
Investicija vrijedna oko 200 milijuna eura
Gradnja novog i obnova postojećeg kolosijeka na približno 38 kilometara dugoj dionici procijenjena je na oko 200 milijuna eura. Preostali radovi trenutačno su koncentrirani u kolodvoru Dugo Selo, a završetak cijelog zahvata planiran je u drugoj polovici godine.
Po okončanju radova, svi kolodvori na toj dionici bit će osposobljeni za prihvat interoperabilnih teretnih vlakova duljine do 750 metara te putničkih vlakova do 400 metara. U sklopu projekta izgrađeno je šest novih i obnovljeno sedam postojećih mostova.
Novi kolodvor Gradec i sigurnija križanja
Obnavljaju se kolodvori Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, a izgrađen je i novi kolodvor Gradec s pripadajućom infrastrukturom. Ukinuto je 17 željezničko-cestovnih prijelaza, koji su zamijenjeni s 12 deniveliranih križanja te dvama pješačkim pothodnicima, čime je značajno podignuta razina sigurnosti.
Dionica prema Koprivnici i Mađarskoj do kraja godine
S druge strane, dionica Križevci – Koprivnica – mađarska granica trebala bi biti dovršena do kraja godine. Građevinski radovi završavaju do ljeta, no zabilježeni su izazovi u implementaciji novog prometno-upravljačkog sustava. Iako je novi kolosijek spojen cijelom dužinom, još nije pušten u promet, a najopsežniji radovi trenutačno su u kolodvoru Koprivnica.
Ta je dionica duga više od 42 kilometra, a vrijednost radova iznosi oko 350 milijuna eura s PDV-om, pri čemu 85 posto sredstava osigurava Europska unija.
Brže veze i zagrebački prsten
Po dovršetku cijele pruge od Dugog Sela do mađarske granice, vlakovi će moći voziti do 160 km/h, uz kraće vrijeme putovanja, veći kapacitet i višu razinu udobnosti. Projekt će dodatno uključiti Bjelovar, Križevce i Koprivnicu u zagrebački prigradski željeznički sustav, jačajući povezanost s metropolom i potičući regionalni razvoj.