Izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2025. godinu još jednom je ogolilo dubinu krize hrvatskog zdravstva. Podaci pokazuju da je stopa smrtnosti od bolesti koje se mogu liječiti u Hrvatskoj gotovo 50 posto viša od prosjeka EU, a sustav je preopterećen, kadrovski iscrpljen i organizacijski neučinkovit.
Najalarmantniji su primjeri dugih lista čekanja, osobito za dijagnostičke pretrage. Prema izvješću, UZV dojki je pretraga na koju se čeka najdulje – prosječno 227 dana, a u trećini županija uopće nije dostupna. Udruga Nismo same prijavila je slučaj onkološke pacijentice koja je, nakon mamografije u prosincu 2025., na hitni ultrazvuk dojki dobila termin tek u srpnju 2028. - gotovo tri godine kasnije, piše portal 24sata.
Sličnih primjera je mnogo. Pacijentica s glioblastomom čekala je MR deset mjeseci, a termin je dobila tek nakon intervencije supruga i pravobraniteljice. Druga pacijentica nije mogla dobiti putni nalog za radioterapiju u drugom gradu, iako u njezinoj bolnici aparati nisu radili. U Zagrebu je tijekom ljeta bio izvan funkcije velik broj linearnih akceleratora, a HZZO nije priznavao troškove prijevoza pacijentima koji su morali putovati na zračenje.
Izvješće upozorava i na kronični manjak kadra - nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara, gotovo 300 obiteljskih liječnika, kao i velik broj ginekologa i pedijatara. Sustav, umjesto da vodi pacijenta, prepušta ga samostalnom snalaženju, traženju termina i borbi s administracijom.
Posebno je loša situacija u palijativnoj skrbi: Hrvatska još nema važeći Nacionalni program, iako je trebao biti donesen do kraja 2025. godine. Palijativnu skrb treba između 26.000 i 46.000 ljudi godišnje, a ostvaruje je manje od polovice njih.
Sve zajedno, izvješće pravobraniteljice pokazuje sustav koji ne uspijeva pružiti pravovremenu i jednaku zdravstvenu zaštitu, a najteže posljedice snose upravo oni najranjiviji, onkološki i kronični pacijenti.