Nakon vijesti o postizanju sporazuma o primirju na globalnoj razini, tržišta su reagirala gotovo trenutačno – cijena sirove nafte pala je ispod psihološke granice od 100 dolara po barelu. Riječ je o značajnom pomaku koji bi se, barem teoretski, mogao preliti i na cijene goriva na benzinskim postajama.
No, pitanje koje najviše zanima građane glasi: hoće li se to doista osjetiti i na našim pumpama?
U Hrvatskoj se cijene goriva ne formiraju isključivo prema trenutačnim tržišnim kretanjima, već prema modelu koji uzima u obzir prosječnu cijenu nafte u prethodnom 14-dnevnom razdoblju. Uz to, država i dalje ograničava maksimalne maloprodajne cijene kroz uredbu, što znači da promjene na globalnom tržištu ne dolaze odmah i ne prenose se u punom iznosu.
Drugim riječima, iako pad cijene nafte ulijeva optimizam, vozači neće odmah osjetiti olakšanje. Ako se trend nižih cijena zadrži kroz dulje razdoblje, realno je očekivati postupno pojeftinjenje goriva već u idućim korekcijama.
Dodatno, na konačnu cijenu na benzinskim postajama utječu i drugi faktori – tečaj dolara, troškovi transporta i prerade, ali i porezna opterećenja. Sve to može ublažiti ili čak poništiti efekt pada cijene sirove nafte.
Za sada, jedno je sigurno – tržište se smiruje, ali hoće li to donijeti i konkretnu korist za građane, pokazat će sljedeći tjedni. Vozači se s pravom pitaju: stiže li napokon olakšanje na benzinskim postajama ili će pad cijene nafte ostati samo dobra vijest na papiru?