Objavljeni rezultati petog vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, koju je Hrvatska narodna banka provela krajem 2023. i početkom 2024. godine, donose najdetaljniji uvid dosad u financijsku sliku hrvatskih kućanstava. Prema podacima HNB‑a, prosječno netobogatstvo kućanstva iznosi 183,3 tisuće eura, što je znatno više nego u prethodnom valu ankete iz 2021., kada je iznosilo 116,7 tisuća eura. Ovaj snažan rast pripisuje se povećanju vrijednosti imovine, ali i unaprijeđenoj metodologiji prikupljanja podataka, koja je omogućila preciznije mjerenje svih komponenti bogatstva, prenosi Dnevnik.hr
Anketa je provedena na uzorku od oko četiri tisuće nasumično odabranih kućanstava iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, uz stopu odaziva od 36,2 posto. Prikupljeni su granularni podaci o socioekonomskim obilježjima, realnoj i financijskoj imovini, zaduženosti, dohotku i potrošnji, a sve prema metodologiji Europskog sustava središnjih banaka. Time je omogućeno usporedivo praćenje financijske stabilnosti kućanstava u državama europodručja i Europske unije.
Najveći dio netobogatstva hrvatskih kućanstava čini realna imovina, čija je prosječna vrijednost u 2023. godini iznosila 181,9 tisuća eura. Čak 87 posto kućanstava posjeduje vlastitu glavnu stambenu jedinicu, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvišim udjelom vlasništva nad nekretninama u Europi. Uz to, oko 26 posto kućanstava posjeduje i dodatne nekretnine, što dodatno povećava ukupnu vrijednost realne imovine. Financijska imovina, koja uključuje depozite, štednju i druge oblike ulaganja, prosječno iznosi 13,8 tisuća eura, što je relativno skroman udio u ukupnom bogatstvu.
S druge strane, oko 30,3 posto kućanstava u Hrvatskoj je zaduženo, a prosječan dug iznosi 22.100 eura. Najbogatijih deset posto kućanstava ima prosječno 50.400 eura obveza, što odražava njihovu veću sklonost investiranju i korištenju kredita. Unatoč rastu duga, ukupna nejednakost bogatstva smanjila se: Ginijevi koeficijenti za financijsku imovinu, dug i realnu imovinu zabilježili su pad od šest do devet postotnih bodova. HNB navodi da je smanjenje nejednakosti rezultat poboljšane metodologije, ali i inflacijskog rasta vrijednosti imovine, koji je proporcionalno utjecao na sve skupine kućanstava.
Medijalni godišnji brutodohodak kućanstava u 2023. godini iznosio je 21.900 eura, dok je prosječni bio 26.600 eura. Potrošnja je snažno porasla u svim kategorijama, osobito na hranu i režije, što je najviše pogodilo kućanstva s nižim dohocima. Kućanstva su u prosjeku trošila 13.700 eura na potrošačku robu i usluge, 3000 eura na režije i 6300 eura na hranu u kući i izvan kuće. Najveći rast troškova hrane, čak 56 posto, zabilježen je među kućanstvima s najnižim dohocima, dok su najbogatija kućanstva najviše povećala potrošnju na robu i usluge, za 60 posto. HNB ističe da su takva kretanja ponajprije posljedica snažne inflacije potrošačkih cijena i rasta plaća u razdoblju između 2021. i 2023. godine.