Ponekad želja za slatkim može biti toliko jaka da nam se čini kako nam tijelo doslovno govori da moramo pojesti komad torte. No, kada je riječ o prehrani, tijelo rijetko šalje tako precizne poruke.
Potreba za slatkišima može imati različite uzroke. Može se pojaviti zbog gladi, manjka sna, stresa, svakodnevnih navika, ali i zato što su slatke namirnice jednostavno ukusne, privlačne i često nadohvat ruke. Kako onda otkriti pravi razlog iznenadne želje za slatkim? Umjesto potpunog zabranjivanja hrane, korisnije je obratiti pažnju na to kada se želja javlja, u kakvoj se situaciji nalazimo i kakve osjećaje pritom imamo.
Što zapravo znači jaka želja za slatkišima?
Glad i želja za određenom hranom nisu isto. Kada smo gladni, uglavnom nam odgovara više različitih vrsta hrane. Kod žudnje je situacija drugačija, tada nam se jede točno određena namirnica ili okus, primjerice čokolada, sladoled ili neko pecivo.
Takve su želje sasvim uobičajene, a na njih utječu brojni čimbenici: potrebe organizma, emocije, okolina i navike koje smo s vremenom razvili. Dovoljan može biti pogled na kolač, miris svježe hrane iz pekarnice ili vrijeme u danu kada inače pojedemo nešto slatko. Sve to može pokrenuti očekivanje nagrade, čak i kada nismo stvarno gladni.
Pet razloga zbog kojih vam se jede slatko
1. Niste dovoljno jeli
Ako preskočite obrok ili tijekom dana jedete premalo, glad se kasnije može jako pojačati. Tada tijelo često traži brz i energetski bogat izvor hrane, a ne nužno sam šećer. Prije nego što posegnete za keksom, zapitajte se jeste li tog dana pojeli dovoljno.
2. Ne spavate dovoljno
Nakon loše noći slatka i kalorična hrana često postaje privlačnija. Nedostatak sna povezuje se s većim osjećajem gladi i promjenama hormona koji reguliraju apetit. Ako vam se slatko posebno jede nakon neprospavanih noći, možda vam ne treba stroža dijeta, već više sna.
3. Pod stresom ste
Slatka i masna hrana može kratkotrajno pružiti osjećaj zadovoljstva pa je lako povezujemo s utjehom i nagradom. Veća razina stresa kod nekih ljudi zato povećava želju za slatkim. Pitajte se: Jesam li gladan ili samo želim popraviti raspoloženje? Ponekad će odgovor biti čokolada, a ponekad šetnja, razgovor ili kratki odmor.
4. Slatkiše smatrate zabranjenima
Što neku hranu više zabranjujemo, to više možemo razmišljati o njoj. Ako svaki komad čokolade doživljavamo kao „prekršaj“, teže je stati nakon jednog. Bolje je desert pojesti svjesno i bez osjećaja krivnje, nego ga potpuno zabraniti pa kasnije pretjerati.
5. Slatkiše ste povezali s rutinom
Ako svake večeri uz seriju jedete nešto slatko, s vremenom sama serija može pokrenuti želju za desertom. To nije znak da vam u 21 sat nedostaje šećera, već da ste razvili određenu naviku. Promjenom rutine takva se želja može postupno smanjiti, piše n1info.hr.
Kako smanjiti želju za slatkim bez potpunog odricanja?
Za početak, važno je imati redovite i dovoljno zasitne obroke. Namirnice bogate proteinima, vlaknima i kvalitetnim mastima uglavnom će vas zasititi na dulje vrijeme nego brz slatki zalogaj.
Kada se pojavi želja za slatkišima, napravite kratku pauzu i razmislite o nekoliko stvari: kada ste posljednji put jeli, jeste li se dovoljno naspavali, koliko ste trenutačno pod stresom i što se događalo neposredno prije nego što ste poželjeli nešto slatko. Ako nekoliko dana budete obraćali pažnju na te situacije, možda ćete primijetiti obrazac koji se stalno ponavlja.
To pritom ne znači da desert morate izbaciti iz prehrane. Postoji velika razlika između svjesne odluke da nakon ručka pojedete komad kolača i automatskog jedenja cijelog pakiranja slatkiša dok istovremeno odgovarate na poslovne poruke.
Foto: arhiva