Sve veći broj građana u Hrvatskoj odlučuje napraviti radikalan korak kako bi se zaštitio od posljedica ovisnosti o igrama na sreću. Od uspostave Registra isključenih igrača u kolovozu prošle godine do kraja svibnja ove godine u njega se upisalo čak 9.615 osoba, a velika većina zatražila je trajno samoisključenje.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da gotovo 90 posto zahtjeva čine upravo oni koji su odlučili trajno zatvoriti vrata kladionicama i kasinima, što dovoljno govori o ozbiljnosti problema s kojim se suočavaju.
Istodobno, ove brojke ponovno aktualiziraju raspravu koja se prije nekoliko mjeseci vodila u Varaždinu. Gradski vijećnik Filip Težak tada je predložio da potvrda o upisu u Registar isključenih igrača bude jedan od uvjeta za ostvarivanje određenih gradskih potpora i pomoći. Iako takva mogućnost nije provediva zbog postojećeg zakonskog okvira, prijedlog je otvorio pitanje na koji način zaštititi javni novac od mogućnosti da završi u kockarnicama ili kladionicama.
No problem daleko nadilazi pitanje socijalnih naknada. Prema podacima HZJZ-a, 1,7 posto odraslih građana ima izražene znakove problematičnog kockanja i mogućeg gubitka kontrole, dok još 3,1 posto pokazuje umjerene poteškoće povezane s igrama na sreću.
Posebno zabrinjavaju podaci o mladima. Istraživanja pokazuju da je čak 22 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina tijekom prethodne godine sudjelovalo u nekom obliku kockanja, što upozorava da se problem javlja već u adolescentskoj dobi.
Registar isključenih igrača tako nije samo administrativna baza podataka, već jedan od mehanizama kojim se nastoji pomoći osobama koje žele prekinuti začarani krug ovisnosti. Gotovo deset tisuća upisanih građana u manje od godinu dana pokazuje da je riječ o ozbiljnom društvenom izazovu koji će u budućnosti sve više biti tema javnih i političkih rasprava, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini.
Foto: generirano putem AI