Krapinsko-zagorska županija osvojila je prvo mjesto u kategoriji Doprinos poduzetništvu na dodjeli nagrada za najbolji EU projekt u Hrvatskoj, zahvaljujući projektu Interregional Switch – jačanje prekogranične poduzetničke suradnje. Tim su povodom danas u Uredu župana u Krapini na konferenciji za medije. Nagradu su u Šibeniku preuzeli župan Željko Kolar i direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša.
Projekt Interregional Switch proveden je u partnerstvu Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, kao vodećeg partnera, i Mrežnog poduzetničkog inkubatora Vrelec iz slovenske Rogaške Slatine, a njegova je ukupna vrijednost iznosila 12.800 eura. Kroz dva međunarodna poslovna susreta, održana u Hrvatskoj i Sloveniji, okupio je 124 sudionika te omogućio više od 200 ciljanih poslovnih razgovora.
Uz uspjeh projekta Interregional Switch, Krapinsko-zagorska županija sudjelovala je i u provedbi projekta PVMax, koji je proglašen najboljim europskim projektom u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Nositelj projekta je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, a projekt je prijavila Zagrebačka županija, u partnerstvu s Krapinsko-zagorskom županijom, Gradom Zagrebom i Karlovačkom županijom.
Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar predstavila je postupak prijave i kriterije ocjenjivanja projekata u ovogodišnjem Izboru najboljeg EU projekta, u kojem su sudjelovali i projekti s područja Krapinsko-zagorske županije.
Objasnila je kako je Zagorska razvojna agencija, kao regionalni koordinator, pripremala prijave projekata kojima je Županija nositelj ili partner, kao i projekata županijskih institucija, ustanova i tvrtki.
-Jedan od ključnih uvjeta bio je da su projekti uspješno završeni, da su verificirani svi troškovi i ostvareni predviđeni pokazatelji. Prihvatljivi su bili projekti završeni tijekom 2024. i 2025. godine te zaključno s 31. siječnja 2026. godine. Također, prijavljeni projekt nije smio biti među finalistima ovog izbora u prethodnim godinama - pojasnila je.
Prijave su pripremljene u četiri kategorije: doprinos poduzetništvu, doprinos regionalnom i lokalnom razvoju, doprinos obrazovanju i inovacijama te doprinos prekograničnoj suradnji.
-Projekte ocjenjuje stručni žiri sastavljen od predstavnika Hanza Medije, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, portala župan.hr i Europske komisije. Evaluacija se provodi u dvije faze: u prvoj se razmatraju pristigle prijave, a u drugoj se rangiraju finalisti. Uz nagrade za prva tri mjesta u svakoj od četiri kategorije, bira se i najbolji EU projekt prema glasovima publike - rekla je Barilar.
Dodala je kako se pri ocjenjivanju vrednuju konkretni rezultati projekata i njihov doprinos zajednici.
-Boduju se utjecaj na lokalno stanovništvo i stanovništvo Republike Hrvatske, održivost i učinci projekta, inovativnost te doprinos razvoju novih proizvoda i usluga - zaključila je Barilar.
Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša istaknula je kako je projekt Interregional Switch omogućio povezivanje poduzetnika iz Hrvatske i Slovenije, otvaranje novih poslovnih prilika te razmjenu iskustava i znanja.
- Interregional Switch projekt je kojim smo stvorili međunarodnu, odnosno prekograničnu platformu za povezivanje poduzetnika iz Krapinsko-zagorske županije i slovenske regije. Cilj je bio omogućiti malim i srednjim poduzetnicima te start-upovima pronalazak partnera za ulazak na hrvatsko ili slovensko tržište, bolje upoznavanje poslovnog okruženja i širenje poslovanja. Na dva međunarodna događanja sudjelovala su ukupno 124 poduzetnika, koji su ostvarili više od 200 izravnih poslovnih sastanaka s drugim poduzetnicima, potencijalnim investitorima i poslovnim partnerima iz Hrvatske i Slovenije - poručila je Matuša.
Dodala je kako je projekt proveden od travnja do listopada 2025. godine u okviru programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska, u partnerstvu Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije i Poduzetničkog inkubatora Vrelec iz Rogaške Slatine.
- Prvo događanje održano je u sklopu konferencije Invest in Zagorje, na kojoj su se slovenski partneri predstavili u sajamskom formatu i sudjelovali u poslovnim susretima. Drugo je održano u Rogaškoj Slatini, gdje smo organizirali stručna predavanja o internacionalizaciji i digitalnom poslovanju te mogućnostima širenja mreže poslovnih partnera - istaknula je Matuša.
Ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac istaknuo je kako je nagrađeni projekt omogućio pripremu značajnih energetskih ulaganja te postavio temelje za daljnji razvoj projekata u javnom sektoru.
-Projekt je započeo u najtežim vremenima pandemije koronavirusa, a u konačnici je pokrenuo ulaganja u više od 64 megavata instalirane snage, vrijedna više od 50 milijuna eura na području naših četiriju osnivača. Ponosan sam što je ovaj projekt, vrijedan dva milijuna eura i financiran sredstvima Europske investicijske banke kroz program ELENA, prepoznat na ovaj način. Još smo jednom pokazali da vrijedni projekti dolaze s područja Krapinsko-zagorske županije i naših drugih osnivača - rekao je Domac.
Naglasio je kako su rezultati projekta važni i za nastavak ulaganja u ustanove kojima je osnivač Krapinsko-zagorska županija, osobito u škole.
-Ovaj je projekt omogućio pripremu i projektiranje investicija koje sada provodimo u školama Krapinsko-zagorske županije. Riječ je o nastavku PPA programa, kroz koji ulaganja ostvarujemo s privatnim partnerima. Takav je pristup učinkovitiji, financijski isplativiji i dugoročno otporniji za javni sektor - istaknuo je.
Podsjetio je i na dosadašnja ulaganja u zdravstvene ustanove te istaknuo da Županija nastavlja razvijati takav model financiranja energetskih projekata.
-Nakon realiziranih projekata u Općoj bolnici Zabok i Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, sada nastavljamo s ulaganjima u škole. Očekujemo da ćemo tim putem nastaviti i dalje. Ovaj je projekt jedan u nizu onih koje provodimo, a nagrada nam je dodatni poticaj da zajedno s našim osnivačima nastavimo razvijati nove investicije - zaključio je Domac.
Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar istaknula je kako nagrade potvrđuju kvalitetu rada Krapinsko-zagorske županije u korištenju europskih sredstava, ali i važnost rezultata koji ostaju nakon završetka projekata.
- Posebno nas veseli kada se prepozna stvarna vrijednost projekta, neovisno o njegovoj financijskoj veličini. Europski projekti ne moraju biti veliki po iznosu, već po učinku koji ostvaruju. Naš je cilj da europska sredstva budu alat razvoja, a ne cilj sama po sebi, a njihova se prava vrijednost vidi u kvaliteti života građana i svakodnevnim koristima koje donose - poručila je Mlakar.
Posebno je istaknula važnost nagrade u kategoriji Doprinos poduzetništvu, s obzirom na gospodarski razvoj županije.
- Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine Krapinsko-zagorska županija bilježi rast broja aktivnih poslovnih subjekata od 60,6 posto te rast plaća od 125 posto. Zato ova nagrada, koja dolazi iz područja gospodarstva, ima posebnu važnost. Nagrade potvrđuju kvalitetu našeg rada, ali još su važniji rezultati koji ostaju nakon završetka projekta - istaknula je Mlakar.
Govoreći o nadolazećem financijskom razdoblju Europske unije od 2028. do 2034. godine, naglasila je kako se Krapinsko-zagorska županija za njega priprema pravodobno, s naglaskom na spremnost projekata i daljnji razvoj. Zaključno je poručila kako županija spremno dočekuje novo financijsko razdoblje, u kojem će naglasak biti na inovacijama i jačanju regionalnih lanaca vrijednosti.
- U prvom financijskom razdoblju učili smo administrativne procedure, a u drugom, koje još traje, nastojali smo osigurati što veći broj projekata i što više sredstava kako bismo izgradili potrebnu infrastrukturu. U trećem financijskom razdoblju naglasak će biti na razvoju inovacija i jačanju regionalnih lanaca vrijednosti. Važno je infrastrukturu koju smo stvorili nastaviti razvijati, održavati je i što dulje zadržati njezinu funkcionalnost kako bismo na najbolji mogući način unaprijedili život naših građana - zaključila je Mlakar.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, predstavljajući uspjehe projekata nagrađenih u ovogodišnjem Izboru najboljeg EU projekta, istaknuo je kako iza ostvarenih rezultata stoje stručni timovi, jasna razvojna vizija i dugogodišnja priprema. Upozorio je pritom da je za nastavak investicija nužno osigurati dodatna decentralizirana sredstva županijama, čiji se financijski kapaciteti sve više opterećuju sufinanciranjem velikih projekata.
-Najviše me veseli kontinuitet. Ovo je sedma godina izbora i nije bilo nijedne godine u kojoj naši projekti u pojedinim kategorijama nisu osvojili prvo, drugo ili treće mjesto. Prije ulaska u moj ured, s desne strane zida, mogu se vidjeti upravo te nagrade iz prethodnih šest godina. One potvrđuju da uspjeh koji danas predstavljamo nije slučajan, nego rezultat sustavnog rada - rekao je Kolar.
Čestitao je Heleni Matuši i timu Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije na prvom mjestu u kategoriji doprinosa poduzetništvu te Juliju Domcu i timu REGEA-e na prvom mjestu u kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Istaknuo je kako se projekti REGEA-e provode na području svih njezinih osnivača – Grada Zagreba te Zagrebačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.
Zahvalio je i ravnateljici Zagorske razvojne agencije Karolini Barilar i njezinu timu, koji kao regionalni koordinator pružaju podršku Županiji, ali i svim jedinicama lokalne samouprave na njezinu području u pripremi, izradi i prijavi projekata. Posebno je istaknuo doprinos pročelnice Vlatke Mlakar i njezina tima u koordinaciji europskih politika i pripremama za sljedeće financijsko razdoblje.
-Da biste ostvarivali ovakve rezultate, prije svega morate imati ljude koji znaju. To su ljudi koji stoje iza mene i njihovi timovi. Zatim morate imati jasnu viziju, strateške projekte i plan rada. Sve to treba pretočiti u konkretne projekte koji su dostupni velikom broju ljudi i čije koristi građani mogu osjetiti u svakodnevnom životu. Kada se tako objasni u dvije rečenice, zvuči jednostavno, ali iza toga stoji velik posao - naglasio je.
Čestitke je uputio i općinama Gornja Stubica, Stubičke Toplice i Krapinske Toplice te Gradu Zaboku na visokim plasmanima u izborima najboljih općina i gradova. Ocijenio je kako i ti rezultati potvrđuju kvalitetu rada lokalnih sredina na području županije.
Govoreći o nastavku investicijskog ciklusa, Kolar je izdvojio prvu fazu Znanstveno-edukacijsko-zabavnog centra u dvorcu Stubički Golubovec, ulaganja u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, uključujući hotel, natkrivanje bazena i nove sadržaje, te projekte Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
-Već sada imamo snažne argumente da i sljedeće godine ponovimo ovakve uspjehe. Uz velike investicije, provodimo i niz manjih projekata te projekata prekogranične suradnje. Oni se ne mjere nužno u milijunima ili desecima milijuna eura, ali stvaraju uvjete za razvoj. Upravo su razvoj i konkurentnost dvije ključne stvari koje nas očekuju u budućem razdoblju - poručio je Kolar.
Naglasio je važnost suradnje s Gradom Zagrebom, susjednim županijama i drugim dijelovima Hrvatske, posebno izdvojivši Primorsko-goransku županiju kao partnera u razvoju zajedničkih projekata. Najavio je i pripremu novih projekata u zdravstvu, usmjerenih na primjenu robotike i umjetne inteligencije u rehabilitaciji.
-Na tim projektima surađujemo s medicinskim i strojarskim fakultetima, Institutom Ruđer Bošković te inozemnim partnerima. Još smo u pripremnoj fazi i o tome ćemo detaljnije govoriti kada za to dođe vrijeme. Želimo ponovno napraviti iskorak u Hrvatskoj, kao što smo ga prije desetak godina napravili projektom koji je također osvojio prvu nagradu u izboru najboljih europskih projekata - rekao je.
U nastavku se osvrnuo na financijske preduvjete za provedbu budućih ulaganja. Istaknuo je kako poruka o snažnim regijama kao temelju snažne Europe jednako vrijedi i za položaj županija u Hrvatskoj.
-Jake županije znače jaku Hrvatsku. Ako analiziramo projekte koje su provele hrvatske županije, i one prijavljene na ovaj izbor i sve ostale, jasno je koliko pridonose razvoju zemlje. Međutim, županijama je potreban mehanizam koji će im osigurati izravna sredstva za strateške razvojne projekte, slično mogućnostima koje gradovi imaju kroz ITU mehanizam - istaknuo je Kolar.
Dodao je kako je takav prijedlog već iznio na Izvršnom odboru Hrvatske zajednice županija te ga uputio ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Pripremu nove financijske perspektive smatra ključnim trenutkom za promjenu sustava.
-Ako želimo ravnomjeran razvoj Hrvatske, krajnje je vrijeme da Vlada povuče taj potez. Upravo sada pripremamo novu financijsku perspektivu i određujemo prioritete. Županijama trebaju decentralizirana sredstva jer bez njih u budućnosti neće moći realizirati sve projekte koje imaju spremne - upozorio je.
Kolar se osvrnuo i na Razvojni sporazum Sjever, izrazivši nezadovoljstvo načinom njegova funkcioniranja. Prema njegovim riječima, izostali su zajednički sastanci svih devet ministarstava potpisnika sa županijama na kojima bi se sustavno razgovaralo o strateškom razvoju sjevera Hrvatske.
-Mi smo se prijavljivali na natječaje kao i svi ostali, kvalitetom projekata dobivali sredstva i realizirali investicije, a jednom godišnje uručivani su nam ugovori. Potreban nam je stvaran razgovor o razvoju i projektima, uz sudjelovanje svih nadležnih resora - rekao je.
Pritom je naglasio kako podržava posebnu razvojnu potporu Slavoniji, Baranji i Srijemu, uzimajući u obzir ratna stradanja, razvojne pokazatelje i iseljavanje stanovništva, ali smatra da i drugim područjima treba omogućiti sustavno planiranje i financiranje strateških ulaganja.
Posebno je upozorio na rastuće obveze županija u sufinanciranju projekata. Kao primjer naveo je ulaganja kojima se u devet škola osiguravaju uvjeti za jednosmjensku nastavu te gradi devet sportskih dvorana, zbog čega se Županija morala kreditno zadužiti.
-Imat ćemo ljude, znanje i pripremljene projekte, ali ako sada ne promijenimo sustav, nećemo imati dovoljno financijskih kapaciteta za njihovu provedbu. To je problem koji neće pogoditi samo našu županiju. Prije ili poslije s njim će se suočiti i druge županije - upozorio je Kolar.
Dodao je kako Županija godinama iz vlastitog proračuna izdvaja najmanje dva milijuna eura za pokrivanje osnovnih potreba za koje, prema njegovim riječima, decentralizirana sredstva nisu dostatna. Riječ je o troškovima održavanja, prijevoza i komunalnih usluga, što dodatno ograničava prostor za nova razvojna ulaganja.
-Moramo jasno i pravovremeno reći kakva je situacija kako bi Vlada mogla reagirati. U razdoblju od 2021. do 2024. godine povukli smo svaki osmi euro koji su povukle hrvatske županije. U 2025. godini bili smo drugi u Hrvatskoj, a za 2026. mogu sa sigurnošću reći da ćemo biti među prve tri županije. No bez promjena u financiranju takvu poziciju dugoročno nećemo moći zadržati - naglasio je.
Zaključno je zahvalio suradnicima na znanju, energiji i predanosti, istaknuvši kako je cilj svih ulaganja stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život, rad i ostanak stanovnika na području Krapinsko-zagorske županije.
-Zadovoljan sam onime što smo postigli, projektima koje trenutačno provodimo i onime što pripremamo za budućnost. Želimo da ljudi ovdje mogu živjeti, stvarati obitelji i imati kvalitetna radna mjesta. Nastavit ćemo raditi u tom smjeru, zajedno s gospodarstvenicima, komorama, civilnim društvom i svim našim partnerima. Vjerujem da ćemo i sljedeće godine ponovno imati što predstaviti i pokazati - zaključio je Kolar.