Zbog sve veće upotrebe pesticida, u prirodi ima sve manje kukaca. Posebno su važni korisni kukci koji smanjuju broj štetnika i bolesti, prirodni oprašivači koji povećavaju prinose te tako vračaju prirodnu ravnotežu i čuvaju biološku raznolikost.
Kako privući takve kukce?
Tako da im napravimo zaklon od niskih temperatura zimi i mjesto gdje mogu polagati jaja, to jest tako da im napravimo hotel za kukce.
Koji su korisni kukci?
Bubamare su jedne od najbitnijih predatora u vrtu i voćnjaku. Ličinke i odrasle jedinke bubamare hrane se lisnim ušima, koje često mogu napraviti velike štete biljkama. Ličinka bubamare na dan pojede i do 600 biljnih ušiju.
Solitarne pčele ne žive u košnicama kao pčele medarice, ne roje se, nego žive samostalno i sve rade same. Zovu se još i pčele zidarice, jer svoja gnijezda kamo odlažu jajašca pregrađuju i zatvaraju blatom. Učinkovitost pri oprašivanju voćaka jedne ženke solitarne pčele može se usporediti s učinkovitošću 120 medonosnih pčela, stoga je solitarna pčela vrlo poželjna u svakom voćnjaku.
Osolike muhe su korisne u vrtu jer se hrane lisnim ušima, a pritom su i veoma efikasni oprašivači. Zlatooka ili mrežokrila osim lisnim ušima, hrani se jajima leptira i grinja te štitastim ušima i resičarkama. Uholaža se hrani biljnim ušima, krvavim ušima, grinjama i jajima leptira te je zbog toga od osobite važnosti njezina prisutnost u voćnjaku i vrtu.
Kako napraviti hotel za kukce?
Izgradnja hotela je prilično jednostavna – potrebno je napraviti drvenu konstrukciju koju ispunite raznim pogodnim elementima s rupama gdje se kukci mogu skloniti: stare cigle s rupama, drvene grane u koje se izbuše rupe promjera 8-12 mm, šupljikave biljke koje se narežu i poslože između drvenih blokova (bambus, trstika), suha trava, suho lišće, kora drveta, slama, češeri i sl. Što su materijali raznolikiji, to ćete privući više različitih kukaca u hotel. Poželjno je napraviti i vodonepropusni krov. Hotel za korisne kukce preporučljivo je okrenuti prema jugozapadu ili jugoistoku na zaštićenom i natkrivenom mjestu.
Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno
Fotografije: Petra Bralić