Željeznica već 140 godina povezuje mjesta Hrvatskog zagorja, a tom je velikom obljetnicom nadahnuta izložba „Zagorski cug“, koju organiziraju HŽ Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Krapina.
Izložba je posvećena 140. obljetnici puštanja u promet pruga u Hrvatskom zagorju te je prilika za prisjećanje na važnost željeznice u razvoju ovoga kraja. Zagorski cug generacijama je bio dio svakodnevice – njime se putovalo u školu, na posao, na sajmove i u posjete obitelji, a uz njegove su dolaske i odlaske vezane brojne osobne uspomene.
Obilježavanje ove obljetnice ujedno je prilika da se istakne vrijednost očuvanja željezničke baštine, koja svjedoči o prometnim i društvenim promjenama u Hrvatskom zagorju.
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović istaknula je povijesnu vrijednost izložbe i zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskim željezničkim muzejom.
– Drago mi je što danas ugošćujemo ovu vrijednu izložbu povijesnog karaktera i što smo započeli međumuzejsku suradnju s Hrvatskim željezničkim muzejom. Zahvaljujem autoru izložbe Josipu Kajniću, kojemu ujedno čestitam na izložbi, kao i Kristini Pavlović na divnoj suradnji. Ponosni smo što smo ugostili uzvanike, ali i naše mlade, učenike sedmih i osmih razreda Osnovne škole Augusta Cesarca iz Krapine. Vjerujem da će tijekom mjesec dana, koliko će izložba biti otvorena, brojni posjetitelji doći, razgledati je i mnogo toga naučiti o povijesti željeznice u našem zagorskom kraju – rekla je Pavlović.
Autor izložbe Josip Kajinić istaknuo je kako „Zagorski cug“ prikazuje razvoj zagorskih pruga, ali i njihov utjecaj na svakodnevni život stanovništva.
– Prvenstveni motiv za ovu izložbu bio je da se u svakom dijelu Hrvatske na dostojan i primjeren način obilježi povijest željeznice. Polazimo od toga da su svi dijelovi Hrvatske jednako važni, a Hrvatsko zagorje posebno je zanimljivo jer je izvrstan pokazatelj kako je željeznica kroz povijest utjecala na razvoj nekog prostora – rekao je Kajinić.
Objasnio je kako je dolazak željeznice stanovnicima otvorio nove mogućnosti putovanja i zapošljavanja.
– Nakon ukidanja feudalnih odnosa ljudi su dobili veću slobodu u traženju izvora egzistencije. Mnogi su bili siromašni i nisu imali dovoljno zemlje, a pojava željeznice omogućila im je da u potrazi za poslom budu mobilniji nego ikada prije. Prve parne lokomotive vozile su svega tridesetak kilometara na sat, ali u usporedbi s tadašnjim zapregama to je bio neusporediv napredak. Željeznica je bila velik iskorak za to vrijeme, no ona nije samo naša prošlost, nego i sadašnjost te perspektiva za budućnost – naglasio je.
Govoreći o sadržaju izložbe, izdvojio je ključne etape izgradnje željezničke mreže u Zagorju.
– Izložbom smo obuhvatili povijesni razvoj pruga na području Hrvatskog zagorja, počevši od pruge prema Varaždinu iz 1886. godine i njezina odvojka prema Krapini. Zanimljiv je podatak da je pruga od Zaboka do Gornje Stubice, izgrađena 1916. godine, bila posljednja vicinalna, odnosno lokalna pruga izgrađena u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji. U međuratnom razdoblju pruga je produžena od Krapine preko Đurmanca do Stranja u Sloveniji. Nakon Drugoga svjetskog rata, 1956. godine, izgrađena je takozvana kumrovečka pruga dolinom rijeke Sutle, koja je povezala Savski Marof s Klanjcem i Kumrovcem, a četiri godine poslije i sa Slovenijom – naveo je Kajinić.
Dodao je kako prostor za daljnji razvoj željezničkog prometa vidi i u suradnji sa susjednom Slovenijom, osobito kada je riječ o kumrovečkoj pruzi.
– Ta pruga ima specifičnu povijest. Građena je u vrijeme zajedničke države, kada su granice bile republičke. Radi jeftinije gradnje mijenjalo se korito rijeke Sutle, pa trasa danas na više mjesta prelazi državnu granicu. Ipak, perspektiva za njezin daljnji razvoj postoji – istaknuo je.
Posjetitelji na izložbi mogu razgledati i predmete te dokumentaciju koji svjedoče o toj bogatoj povijesti.
– Izloženi su brojni predmeti, među kojima bih posebno izdvojio izvorne nacrte, dokumentaciju i vozne redove iz doba Austro-Ugarske, vezane upravo uz ove pruge. Nadam se da će svatko pronaći nešto zanimljivo na izložbi i u njezinu katalogu – poručio je Kajinić.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić istaknuo je kako je dolazak željeznice u Zagorje 1886. godine potaknuo gospodarski razvoj, donio tehnološki napredak i omogućio veću mobilnost stanovništva.
– Željeznica je dolaskom u Zagorje donijela tri važne promjene. Prva je gospodarski razvoj i poboljšanje gospodarskih prilika. Druga je tehničko-tehnološki iskorak, jer su mnoge tvornice nastajale uz željeznicu i za potrebe željeznice. Treća je mobilnost: ljudi su mogli mnogo brže putovati do Varaždina, Zaprešića, Zagreba i dalje – rekao je Barišić.
Osvrnuo se i na aktualna ulaganja te projekte obnove zagorskih pruga.
– HŽ Infrastruktura trenutačno je u najvećem investicijskom zamahu u povijesti Republike Hrvatske, a tim ulaganjima obuhvaćeno je i Hrvatsko zagorje. Godine 2021. završili smo projekt modernizacije i elektrifikacije pruge između Zaprešića i Zaboka, čime je omogućena vožnja do 120 kilometara na sat te je ugrađena nova, moderna oprema. Nakon toga završili smo obnovu pruge do Krapine, a trenutačno radimo na još tri projekta: pruzi prema Gornjoj Stubici, na kojoj bi radovi trebali početi ovoga tjedna, obnovi pruge od Zaboka prema Varaždinu te kumrovečkoj pruzi – naveo je.
Naglasio je i posebnu povezanost Zagoraca sa željeznicom, koju smatra dodatnim poticajem za ulaganja.
– Tijekom ovih 140 godina ljudi u Zagorju zavoljeli su željeznicu i s njom se snažno povezali. Za nas u Upravi HŽ Infrastrukture, kao i za resorno ministarstvo, to predstavlja moralnu obvezu da izgradimo modernu željeznicu za stanovnike ovoga kraja i za buduće generacije – poručio je Barišić.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar čestitao je organizatorima izložbe te istaknuo snažnu povezanost Zagoraca sa željeznicom i njezinu važnost za razvoj cijeloga kraja.
– Ljudi su sentimentalno vezani za vlak, odnosno cug, kako ga zovemo u Zagorju. Dolazak željeznice 1886. godine označio je početak snažnijeg razvoja Hrvatskog zagorja. Fascinantno je da je gradnja počela 1885., a već u rujnu 1886. bilo je izgrađeno 89 kilometara pruge u četiri dionice na kojima se radilo istodobno, uz dodatnih 6,2 kilometra pruge do Krapine. Danas nam dvostruko više vremena treba za izradu studije utjecaja na okoliš i dobivanje građevinske dozvole – rekao je Kolar.
Osvrnuo se i na važnost revitalizacije kumrovečke pruge te povezivanja sa Slovenijom.
– Hrvatska i Slovenija danas su članice Europske unije, imamo dobre odnose i nemamo teritorijalnih pretenzija jedni prema drugima. Nadam se da će kumrovečka pruga kroz dolinu rijeke Sutle dočekati potrebnu dokumentaciju i ponovno biti stavljena u funkciju, ne samo do Klanjca nego i do Kumrovca, Zagorskih Sela i dalje prema Sloveniji. Taj bi pravac mogao poslužiti i za rasterećenje Zidanog Mosta – istaknuo je.
Podsjetio je i da je zagorski cug dobio svoju pjesmu, u kojoj se, kako je rekao, spajaju nostalgija i dinamika.
– Koliko je cug popularan u Zagorju, pokazuje i to što su ga Dečki z bregov opjevali. Riječi pjesme su nostalgične, a glazba toliko brza i dinamična kao da je parna lokomotiva vozila 300 kilometara na sat, a ne tadašnjih tridesetak. To najbolje dočarava što je željeznica značila ljudima ovoga kraja. Nema razvoja bez željeznice i što prije to shvatimo, to bolje. Nakon što smo s autocestama napravili ono što smo planirali, sve snage za razvoj infrastrukture trebali bismo usmjeriti na željeznicu – naglasio je.
Na kraju je zahvalio Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu „Željezničar“ na nastupu te svima koji su sudjelovali u pripremi izložbe.
Jasna Divić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknula je kako je 140. obljetnica zagorskih pruga prilika za podsjećanje na bogatu željezničku povijest, ali i za razgovor o ulaganjima koja će obilježiti buduće razdoblje.
Među važnijim projektima izdvojila je planiranu rekonstrukciju pruge od Zaboka do Budinščine, čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 milijuna eura.
– U tijeku je obnova pruge Hum-Lug – Gornja Stubica, a planirana je i rekonstrukcija pruge Zabok – Budinščina, koja će se financirati iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Početak provedbe tog projekta očekujemo u ožujku. Uz obnovu dionice predviđena je i obnova četiriju kolodvora: Bedekovčine, Zlatar Bistrice, Konjščine i Budinščine. Razvijat će se i sustav Park&Ride, odnosno osigurati parkirališta uz kolodvore. Uz željezničke projekte predviđeni su i električni autobusi, koji će omogućiti povezivanje manjih naselja izvan željezničke mreže – navela je.
Osvrnula se i na pripremu projekta rekonstrukcije i izmještanja dijela pruge u području kolodvora Krapina.
– Riječ je o dionici dugoj oko kilometar, a završetak izrade tehničke dokumentacije očekujemo do kraja iduće godine. Nadamo se da bismo tijekom 2028. mogli ugovoriti radove. Tim projektom omogućila bi se bolja protočnost cestovnog prometa i smanjile prometne gužve u gradu. U završnoj je fazi i obnova kolodvorske zgrade, odnosno pročelja. Ispričavam se građanima Krapine zbog poteškoća koje smo imali, no prema informacijama koje sam dobila, radovi bi trebali biti završeni do kraja godine – rekla je Divić.
Govoreći o kumrovečkoj pruzi, istaknula je da će daljnje aktivnosti ovisiti o rezultatima studije koja je u izradi.
– Završetak studije očekujemo do kraja godine, nakon čega ćemo razmotriti smjer koji ona predloži i odrediti daljnje prioritete. Važna je i sanacija 16 željezničko-cestovnih prijelaza, od kojih je većina već uređena, radi povećanja sigurnosti građana. Nastojat ćemo osigurati sredstva i za nastavak obnove pruge od Budinščine prema Turčinu i Varaždinu. Riječ je o zahtjevnijoj dionici, ali radit ćemo na tome da se Varaždin preko Zagorja kvalitetnije poveže sa Zagrebom – naglasila je.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuo je važnost željeznice za gospodarski i društveni razvoj Zagorja, prisjetivši se i vlastitih putovanja vlakom.
– Pruga je bila pokretač života i gospodarstva u cijelom ovom kraju. Kada pogledamo gospodarski najrazvijenije dijelove naše županije, vidimo da su se razvijali upravo uz željeznicu. Uz pruge su se otvarale tvornice, doseljavali ljudi i razvijala naselja. Bio je to velik iskorak, a svako je vrijeme donosilo svoje promjene – rekao je Gregurović.
Podijelio je i uspomene na nekadašnje vlakove kojima je putovao u Zagreb.
– Sjećam se zelenih vlakova koje smo zvali „Teksas“, s drvenim klupama. Kada su poslije došla tapecirana sjedala, i to nam je bio značajan napredak. Nikada neću zaboraviti ni čekanja u Novim Dvorima, gdje smo propuštali brzi vlak iz Varaždina prema Zagrebu. Danas je mlađima možda teško zamisliti kako je to izgledalo, ali lijepo se prisjetiti tih vremena – kazao je.
Naglasio je da modernizacija vlakova i infrastrukture otvara mogućnost ponovnog privlačenja putnika.
– Danas, s novim i modernim vlakovima, putnici se ponovno vraćaju željeznici. Uz dobru mrežu i dobro usklađen vozni red bit će ih još više jer je u vrijeme prometnih gužvi vlakom jednostavnije stići do odredišta. Zato me posebno vesele najavljena dodatna ulaganja. Zahvaljujem HŽ Infrastrukturi i Ministarstvu što su prepoznali važnost željeznice i vjerujem da će ta ulaganja privući nove putnike – istaknuo je Gregurović.
Otvarajući izložbu, zahvalio je svima koji su sudjelovali u njezinoj pripremi.
– Vjerujem da će mlađima biti posebno zanimljivo vidjeti kako se nekada putovalo, a nama nešto starijima prisjetiti se tih vremena. Hvala svima na dolasku i ovime otvaram izložbu – zaključio je.