Visoke ljetne temperature donose dodatne izazove za čuvanje hrane. Kako se prostorije zagrijavaju, hladnjaci moraju raditi intenzivnije kako bi održali odgovarajuće uvjete za sigurno skladištenje namirnica. Zbog toga se mnogi pitaju treba li tijekom toplijih mjeseci promijeniti postavke uređaja.
Odgovor ovisi o vrsti i starosti hladnjaka. Dok moderniji modeli uglavnom sami prilagođavaju rad vanjskim uvjetima, kod starijih uređaja ponekad je potrebno ručno pojačati hlađenje, piše net.hr.
Koja temperatura treba biti u hladnjaku?
Stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju da temperatura u hladnjaku ne bi trebala prelaziti 4 °C. Na višim temperaturama bakterije poput salmonele i E. coli mogu se početi brže razmnožavati, što povećava rizik od kvarenja hrane i mogućih zdravstvenih problema.
Najbolji uvjeti za očuvanje svježine namirnica postižu se kada je temperatura u hladnjaku između približno 1,7 i 3,3 °C. Takve vrijednosti usporavaju razvoj mikroorganizama, ali istodobno sprječavaju stvaranje leda koji može negativno utjecati na kvalitetu voća i povrća.
Treba li ljeti mijenjati postavke?
Tijekom vrućih dana hladnjak je izložen većem opterećenju. Topliji zrak ulazi svaki put kada se otvore vrata, a uređaj mora dodatno raditi kako bi ponovno postigao zadanu temperaturu. Ipak, potreba za promjenom postavki razlikuje se ovisno o tehnologiji hladnjaka.
Moderni uređaji s digitalnim termostatima i senzorima temperature napravljeni su tako da sami održavaju zadane uvjete. Tijekom ljeta kompresor će se jednostavno češće uključivati kako bi nadoknadio toplinu iz okoline. Ako hladnjak pravilno radi, nema potrebe ručno spuštati temperaturu. Takva promjena može čak imati neželjene posljedice. Primjerice, zamrzavanje osjetljivih namirnica u hladnjaku ili nepotrebno povećanje potrošnje električne energije.
Kod starijih hladnjaka koji imaju klasični regulator s brojevima, ljetne vrućine mogu otežati održavanje idealne temperature. Zbog toga stručnjaci preporučuju da se tijekom najtoplijeg dijela godine temperatura po potrebi spusti za jednu ili dvije razine. Važno je pritom znati da veći broj na regulatoru obično znači jače hlađenje, odnosno nižu temperaturu. Ako je hladnjak tijekom hladnijeg dijela godine bio postavljen na broj tri, ljeti bi ga trebalo prebaciti na četiri.
Sama postavka temperature nije jedini čimbenik koji utječe na učinkovitost uređaja. Nekoliko jednostavnih navika može pomoći da hladnjak tijekom ljeta radi pravilno.
Najsigurniji način provjere temperature jest korištenje posebnog termometra za hladnjake. Podatak na zaslonu ne mora uvijek odgovarati stvarnoj temperaturi u svim dijelovima uređaja. Za preciznije mjerenje preporučuje se termometar staviti u čašu vode i ostaviti ga nekoliko sati na srednjoj polici.
Važno je i redovito čišćenje. Prašina koja se nakuplja na zavojnicama na stražnjoj strani hladnjaka otežava odvođenje topline, zbog čega uređaj troši više energije i više se opterećuje. Zavojnice bi trebalo očistiti barem jednom godišnje.
Treba provjeriti i gumene brtve na vratima. Ako papir umetnut između zatvorenih vrata lako klizi van, moguće je da brtva više ne prijanja dovoljno dobro te ju je potrebno zamijeniti.
Kako bi hladnjak zadržao stabilnu temperaturu, vrata ne bi trebalo držati otvorenima dulje nego što je potrebno. Kuhanu ili toplu hranu prije spremanja treba pustiti da se ohladi na sobnu temperaturu.
Zanimljivo je da puniji hladnjak često bolje zadržava hladnoću jer ohlađene namirnice pomažu održavati nisku temperaturu unutar uređaja.
Zaključno, temperatura hladnjaka trebala bi tijekom cijele godine ostati ispod 4 °C. Većina novih uređaja sama će se prilagoditi ljetnim uvjetima, dok kod starijih modela može biti korisno pojačati hlađenje tijekom velikih vrućina.
Foto: kreirano putem AI