U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine rođeno 32.936 djece, što je 361 više nego godinu ranije. Unatoč tom blagom povećanju, demografska slika zemlje i dalje pokazuje negativan trend jer je broj novorođenih u odnosu na 2015. manji za 4.316 djece, prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Najveći broj poroda zabilježen je u KBC-u Split, gdje je rođeno više od četiri tisuće djece, dok je KBC Zagreb drugi po broju poroda s približno tri tisuće novorođenih. Tijekom godine na svijet je došlo 474 blizanačkih parova, a evidentirana su i dva poroda trojki.
Najzastupljenija dobna skupina među rodiljama bile su žene od 30 do 34 godine, koje su činile 35 posto svih rodilja. Slijedile su žene u dobi od 25 do 29 godina, kojih je bilo gotovo 29 posto. Među zabilježenim slučajevima bilo je i sedam poroda djevojčica mlađih od 15 godina, kao i osam poroda žena starijih od 50 godina.
Udio poroda dovršenih carskim rezom nastavio je rasti. Tijekom 2025. godine gotovo 30 posto poroda završeno je carskim rezom, dok je 2018. taj udio iznosio 24,4 posto.
Istodobno, podaci HZJZ-a pokazuju da je prošle godine evidentirano ukupno 8.563 pobačaja i drugih prekida trudnoće. Od toga je bilo 1.759 spontanih pobačaja, 3.170 legalno induciranih pobačaja te 3.634 ostala prekida trudnoće, među kojima su i izvanmaternične trudnoće, piše index.hr.
Broj legalno induciranih pobačaja povećao se u odnosu na 2024. godinu za 342 slučaja. Najviše takvih zahvata zabilježeno je u Gradu Zagrebu, gdje ih je bilo 501, zatim u Primorsko-goranskoj županiji s 273 slučaja, Istarskoj s 249 te Zagrebačkoj županiji s 216.
Najveći broj legalno induciranih pobačaja obavljen je u KBC-u Zagreb, KBC-u Rijeka te bolnicama u Puli i Karlovcu. Među mlađima od 19 godina zabilježeno je 206 takvih slučajeva, uključujući tri kod djevojčica mlađih od 15 godina.
Najčešće su se na legalno inducirani pobačaj odlučivale žene između 30 i 39 godina. Prema podacima HZJZ-a, više od trećine žena koje su prošle godine imale pobačaj ili prekid trudnoće prije toga nije rodilo nijedno dijete, dok je gotovo dvije trećine već imalo barem jedno dijete.
Foto: arhiva