Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija među vodećima su u Hrvatskoj po broju kupoprodaja nekretnina na 1.000 stanovnika, dok se Krapinsko-zagorska nalazi pri dnu ljestvice. Analiza podataka za 2025. godinu pokazuje velike razlike u intenzitetu trgovanja nekretninama čak i među susjednim županijama.
U Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježene su 47,4 kupoprodaje na 1.000 stanovnika, što je svrstava na četvrto mjesto u Hrvatskoj. Odmah iza nje nalazi se Varaždinska županija s 43,7 kupoprodaja, dok je Krapinsko-zagorska s 21,8 kupoprodaja među posljednjima. Niže vrijednosti imaju samo Grad Zagreb, s 21,6, i Splitsko-dalmatinska županija, s 19,4 kupoprodaje na 1.000 stanovnika.
To znači da je broj kupoprodaja u odnosu na stanovništvo u Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji približno dvostruko veći nego u Zagorju. Obje su županije ujedno znatno iznad hrvatskog prosjeka od 30 kupoprodaja na 1.000 stanovnika, dok je Krapinsko-zagorska ispod njega.
Varaždinska od posljednjeg do petog mjesta
Posebno se ističe promjena u Varaždinskoj županiji. Još 2022. godine bila je na posljednjem mjestu s približno 22 kupoprodaje na 1.000 stanovnika, a 2025. završila je kao peta, s gotovo 44. U promatranom razdoblju taj se pokazatelj gotovo udvostručio.
Takav pomak dolazi u vrijeme pada ukupnog broja kupoprodaja u Hrvatskoj. Na nacionalnoj razini pokazatelj kupoprodaja na 1.000 stanovnika u 2025. bio je 13,1 posto niži nego godinu ranije.
Na vrhu ljestvice nalazi se Ličko-senjska županija s 57,6 kupoprodaja, a slijede Zadarska s 51,4 i Istarska s 47,6. Koprivničko-križevačka tako je gotovo izjednačena s Istarskom, dok Varaždinska zaokružuje vodećih pet.
Broj prodaja ne otkriva cijelu sliku
Usporedba prema broju stanovnika daje drukčiju sliku od ukupnog broja sklopljenih kupoprodaja. Grad Zagreb, primjerice, s ukupno 16.764 prodaje prednjači u apsolutnim brojkama, ali je prema broju transakcija na 1.000 stanovnika pri dnu.
Pritom ovaj pokazatelj opisuje intenzitet trgovanja, a ne visinu cijena ili dostupnost stanovanja. Na razlike mogu utjecati struktura prodanih nekretnina, interes kupaca iz drugih sredina i inozemstva te obuhvat evidencije. Za precizan odgovor zašto Krapinsko-zagorska zaostaje za dvjema susjednim županijama potrebna je detaljnija analiza.
Istodobno raste konkurencija među posrednicima. Prema podacima iz analize, broj agencija za nekretnine od 2018. do 2026. porastao je za 38 posto, a broj licenciranih agenata za 89 posto. Sve veću ulogu imaju i digitalni alati koji olakšavaju oglašavanje i komunikaciju s kupcima.
Podaci za tri sjeverne županije jasno pokazuju koliko su lokalne razlike izražene: dok su Koprivničko-križevačka i Varaždinska među najaktivnijim tržištima prema broju stanovnika, Krapinsko-zagorska bilježi osjetno manji intenzitet kupoprodaja.