Povodom obilježavanja 81. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, u Maclju, ispred crkve Muke Isusove održana je središnja komemoracija i služena je sveta misa za sve žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta kako bi se očuvala povijesna sjećanja na događaje iz svibnja 1945. godine.
Križni put hrvatskog naroda, jedna od najkrvavijih poratnih tragedija Drugoga svjetskog rata, započeo je na Bleiburgu, dok je Macelj postao najveće stratište komunističkih žrtava u Hrvatskoj. Procjenjuje se da je početkom lipnja 1945. godine u maceljskim šumama ubijeno između 12 i 13 tisuća ljudi.
Koncelebrinano misno slavlje, uz nazočnost više biskupa i svećenika predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.
Monsinjor Jure Bogdan u propovijedi je između ostalog istaknuo kako tragični događaji Drugoga svjetskog rata i porača, kojih se danas spominjemo, traže istinito poznavanje činjenica po svjedocima, ispravama, dokumentima i autentičnim tragovima.
- Na sličnom svjedočanskom temelju počiva i naša kršćanska vjera, na apostolima i drugim svjedocima koji su prenijeli što su vidjeli i čuli te na svetom pismu kao zapisanom svjedočanstvu Božjega djelovanja u povijesti – rekao je Bogdan i nadovezao se kako se 1945. Uskrs slavio 1. travnja, a vazmeno vrijeme trajalo je sve do Svetkovine Duhova 20. svibnja.
- Premda su pred očima svijeta nestajali fašizam i nacizam, za mnoge narode nije nastupilo vrijeme ni mira, ni slobode, ni radosti. Iz ratnog pepela u pojedinim se državama učvrstila jedna, druga totalitarna ideologija, bezbožni komunizam, čije su posljedice teško pogodile i hrvatski narod. U strahu i neizvjesnosti tisuće ljudi krenule su prema zapadu, prema austrijskoj Koruškoj, nadajući se da će pred zapadnim saveznicima pronaći zaštitu i pravdu, da će im se priznati dostojanstvo ljudi i pravo na pravedno postupanje. Međutim, pravda im je bila zabranjena, uskraćena. Oni koji su u svibnju 1945. uspjeli živi stići na Blajburško polje 15. svibnja 1945. izručeni su na milost i nemilost Titovim partizanima. Veliki petak 1945. za mnogobrojne izbjeglice, među kojima su bile i civili, cijele obitelji, žene, djeca, starci i vojnici, bio je početak križnog puta – naglasio je mons. Bogdan.
Fenomen, dodatna težina, bol i zlo Maceljske šume, Blajburškog polja i cijeloga Križnoga puta leži u činjenici da je smrt bila desetljećima, od strane čuvara prikrivena i brižno čuvana, a njezini očevici i svjedoci ušutkivani do mjere da je postala najstrože zabranjenom temom bivšeg političkog sustava, ispričao je u propovjedi vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj.
Obratio se i svima koji su čuvali spomen na žrtve, obiteljima, svjedocima, istraživačima, svećenicima, povjesničarima, znanstvenicima i svima koji istraživali, zapisivali, ekshumirali i gradili spomen obilježja jer 500 hrvatskih žrtava dovezenih iz Slovenije u Hrvatsku, ovdje preko Maclja govori da istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo – zaključio je Bogdan.
U Maclju se okupilo mnoštvo vjernika, a došli su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
U Maclju je bio i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava i kazao kako je na ovom polju i u crkvi, gdje je danas održana misa sve žrtve, počinjen najveći poslijeratni zločin na tlu Europe, kojeg su počinili komunistička partija Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom nad ratnim zarobljenicima i civilima, pripadnicima mnogih naroda ali većinom su to bili pripadnici hrvatskog naroda.
– Nakon Mirogoja, došli smo i ovdje, u Macelj kako bi se sjetili tih ljudi, sjetili tog grozomornog, zločina kako bi prokazali zločine komunista, ali ono što imam potrebu uvijek i naglasiti, da na ni koji način ne umanjujem zločine, niti nacista, niti fašista. Jednostavno trebamo vrednovati, cijeniti to što živimo u demokratskoj vrijednosti, što imamo slobodnu državu, što se možemo slobodno izražavati bez obzira u kojem svjetonazoru bili i to treba cijeniti – rekao je Penava.
Saborski zastupnik Marin Miletić rekao kako obilježavamo sve zločine totalitarnih režima koji su pogodili naš narod, a među njima definitivno jedan od najvećih i najstrašnijih je komunistički režim.
- Ubijali su ljude bez suđenja, ubijali su ljude sustavno, smišljeno i danas trebamo o tome govoriti, obilježavati ovakve dane kako se oni nikad više ne bi ponovili – poručio je Miletić.
Na misi su bili i saborski zastupnici Ljubica Jembrih i Zoran Gregurović, načenik Općine Đurmanec Damir Belošević te mnogi drugi zastupnici, državna izaslanstva i uvaženi gosti.
Dodajmo kako su brojna izaslanstva prije dolaska u Macelj, položila vijence i zapalila svijeće, kod Središnjeg križa na Mirogoju.
Bleirbuška tragedija i nakon 81. godine izaziva snažne prijepore, jer se pitanje pijeteta prema žrtvama i dalje preispituje ideološkim podjelama.