Posljednjih dana nekoliko slučajeva udara groma ponovno je upozorilo na opasnosti koje donose ljetna nevremena. Iako su izravni udari groma rijetki, mogu biti smrtonosni ili uzrokovati teške ozljede. Stručnjaci pritom ističu kako mnogi građani još uvijek vjeruju u mit da se osoba pogođena gromom ne smije dirati, što nije točno. Upravo suprotno, brza reakcija može spasiti život.
Osoba koju je pogodio grom ne zadržava električni naboj i potpuno je sigurno dotaknuti je. Ako se nalazite u blizini, najvažnije je što prije provjeriti pokazuje li znakove života te odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.
Ako osoba ne diše ili nema puls, potrebno je odmah započeti s oživljavanjem (kardiopulmonalnom reanimacijom – CPR). Upravo zastoj srca i disanja jedan su od najčešćih uzroka smrti nakon udara groma, a svaka minuta bez pomoći smanjuje izglede za preživljavanje.
Što učiniti nakon udara groma?
- Prije svega provjerite jeste li i sami na sigurnom. Ako prijeti novi udar groma, pokušajte se, ako je moguće, s ozlijeđenom osobom premjestiti na sigurnije mjesto.
- Odmah nazovite hitne službe.
- Provjerite diše li osoba i ima li puls.
- Ako ne diše, započnite oživljavanje i nastavite do dolaska hitne pomoći ili dok osoba ne pokaže znakove života.
- Ako diše, postavite je u bočni položaj ako je bez svijesti i pratite njezino stanje.
- Pokrijte eventualne opekline čistom tkaninom ili sterilnom gazom, ali nemojte mazati ozljede kremama ili mastima.
- Što nikako ne smijete učiniti?
- Ne čekajte da osoba "dođe k sebi" bez pružanja pomoći.
- Ne vjerujte mitu da je opasno dodirnuti osobu pogođenu gromom.
- Ne ostavljajte ozlijeđenu osobu samu.
- Ne ulijevajte joj tekućinu niti pokušavajte davati lijekove ako je bez svijesti.
- Ne zadržavajte se na otvorenom ako oluja još traje – i vi možete postati žrtva novog udara.
- Moguće posljedice udara groma
Preživjele osobe mogu imati različite posljedice, od blagih do vrlo ozbiljnih. Najčešće su:
- zastoj srca i disanja,
- opekline kože,
- poremećaji srčanog ritma,
- oštećenje živčanog sustava,
- gubitak sluha ili vida,
- prijelomi i ozljede nastale padom nakon udara.
Čak i ako se osoba nakon udara osjeća dobro, potrebno je da je pregleda liječnik jer se neke komplikacije mogu razviti tek nakon nekoliko sati.
Kako se zaštititi tijekom grmljavinskog nevremena?
Najsigurnije je skloniti se u čvrstu građevinu ili automobil. Izbjegavajte otvorene prostore, usamljena stabla, vodene površine i metalne predmete. Ako ste na otvorenom i nema zaklona, čučnite sa skupljenim nogama, ali nemojte leći na tlo jer tako povećavate površinu tijela izloženu električnoj struji.
Iako udari groma nisu česti, posljedice mogu biti iznimno ozbiljne. Pravodobna i pravilna reakcija svjedoka često čini razliku između života i smrti.