Prisjetite li se, barem vi koji ste malo stariji, nekih starinskih riječi koje su se svakodnevno koristile i koje radom pamtimo.
Jezik se mijenja zajedno s načinom života. Riječi koje su našim bakama i djedovima bile sasvim obične danas mlađim generacijama ponekad zvuče kao da pripadaju nekom drugom jeziku. Posebno je to vidljivo u kajkavskim krajevima, Zagorju, Međimurju i Podravini, gdje su se u svakodnevnom govoru zadržale brojne stare riječi, među njima i mnoge posuđenice iz primjerice njemačkog i mađarskog.
Zašto mlađe generacije, ne znaju značenje takvih riječi i radije se koriste nekim anglizmima i slično?, a te starinske riječi su tako 'štosne' i zvuče baš moćno. Naši stari su ih rado govorili i njima se ponosili.
Neke od njih još uvijek možemo čuti, dok druge polako nestaju zajedno sa starim predmetima i običajima koje su označavale.
Donosimo neke starinske riječi, provjerite jesu li vam poznate i znate li što znače.
Špajza – ostava za hranu. Nekada gotovo nezaobilazna prostorija u kući u kojoj su se čuvali brašno, mast, zimnica, krumpir i druge namirnice.
Fertun – pregača. Nosila se tijekom kuhanja i rada u kući, ali i pri poslovima u dvorištu i oko gospodarstva.
Lajbek – prsluk, odnosno dio tradicionalne ili svakodnevne odjeće bez rukava.
Ancug – odijelo. Kada se nekada govorilo da je netko „obukel ancug“, obično je značilo da se posebno uredio za svadbu, misu, proslavu ili neku drugu važnu prigodu.
Šlafrok – kućni ogrtač koji se odijevao nakon ustajanja ili prije odlaska na spavanje.
Rajngla – posuda za kuhanje, odnosno lonac ili zdjela, ovisno o kraju i načinu uporabe riječi.
Vajnkuš – jastuk. Riječ koju i danas možemo čuti u pojedinim kajkavskim krajevima.
Ceker – pletena torba ili košara za kupovinu. Prije plastičnih vrećica gotovo se podrazumijevalo da se na plac ide s cekerom.
Štokrlin – mali drveni stolac bez naslona. Nekada praktičan komad namještaja koji se mogao pronaći gotovo u svakoj kuhinji.
Firanga – zavjesa. Posebno su bile popularne bijele, često ručno izrađene ili ukrašene zavjese na prozorima.
Rifl – češalj, riječ koja se nekada mogla češće čuti u pojedinim krajevima sjeverne Hrvatske.
Penezi – novac. Riječ koja ni danas nije neobična u kajkavskom govornom području.
Cug – vlak. „Idem na cug“ nekada je bila sasvim uobičajena rečenica.
Šporet – štednjak. Posebno mjesto u starim kuhinjama zauzimao je štednjak na drva, na kojem se istodobno kuhalo i grijala prostorija.
Pinklec – zavežljaj ili manji svežanj stvari koji se nosio sa sobom.
Grunt – zemlja, imanje ili gospodarstvo. Riječ koja se na sjeveru Hrvatske i danas vrlo često koristi.
Hiža – kuća. Jedna od najprepoznatljivijih kajkavskih riječi koja se održala do danas.
Oblok – prozor. Danas se rjeđe čuje u svakodnevnom govoru, ali je dobro poznata starijim generacijama u pojedinim krajevima.
Ganek – natkriveni hodnik, trijem ili veranda uz kuću, karakterističan za mnoge stare seoske kuće.
Penezi - novac. Riječ koja se koristi u kajkavskom narječju.
Mnoge od ovih riječi nisu dio standardnog hrvatskog jezika, nego pripadaju dijalektima, mjesnim govorima ili su u hrvatske krajeve stigle iz drugih jezika. Upravo zato pričaju i mnogo širu priču – o načinu života, susjednim kulturama, starim kućama, poslovima i predmetima kojih danas gotovo više nema, a neke tvrdoglavo opstaju.
Možda više nemamo šporet kakav je imala baka ili štokrlin na kakvom je sjedio deda, ali ćemo još uvijek otići u špajzu, uzeti ceker, spomenuti grunt ili reći da nemamo dosta penez.
Koliko ovih riječi vam je poznato i koju starinsku riječ bi dodali na ovaj popis?
Foto: kreirano putem AI