Izoliranost naselja ne ovisi samo o broju kilometara do najbližeg grada. Važno je i koliko je vremena stanovnicima potrebno da automobilom stignu do lokalnog, županijskog i državnog središta. Na temelju takvog modela napravljena je analiza svih 6.757 naselja u Hrvatskoj.
Rezultati pokazuju da Hrvatska ima 738 izoliranih naselja, raspoređenih u 18 od ukupno 21 županije. Najveći udio nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je gotovo petina svih izoliranih naselja.
Sjever Hrvatske bez izoliranih naselja
Posebno se ističu županije sjeverozapadne Hrvatske. Prema ovom indeksu, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija nemaju nijedno izolirano naselje. Isto vrijedi i za Koprivničko-križevačku županiju.
To znači da, prema kriterijima analize, stanovnici naselja u tim županijama nemaju izrazito nepovoljnu dostupnost lokalnih, županijskih i državnih središta. Gusta mreža naselja, relativno kratke udaljenosti i razvijena prometna povezanost doprinose njihovoj boljoj pristupačnosti. S druge strane, izolirana naselja najčešće se pojavljuju u dijelovima Hrvatske koji su udaljeniji od većih prometnih pravaca, u pograničnim i planinskim područjima te na pojedinim otocima.
Zagreb je nekima sat vremena, a nekima višesatno putovanje
Razlike u dostupnosti među hrvatskim naseljima prilično su velike. Prosječnom, odnosno medijalnom stanovniku Hrvatske do općinskog ili gradskog središta potrebno je oko devet minuta, dok do županijskog središta putuje oko 38 minuta. Do Zagreba je medijalno potrebno oko 105 minuta.
Kada bi se zbrojilo vrijeme potrebno za putovanje iz svih 6.757 naselja do Zagreba, dobilo bi se čak 14.196 sati, odnosno gotovo godinu i osam mjeseci neprekidne vožnje. Analiza tako pokazuje da udaljenost nije jednaka za sve. Dva naselja mogu biti približno jednako udaljena od nekog grada, ali zbog cesta, reljefa ili administrativnih granica jedno može biti znatno teže dostupno.
Izoliranost i demografija idu zajedno
Najizoliranija područja često su istodobno i demografski najosjetljivija. U njima se češće pojavljuju depopulacija, starenje stanovništva i odlazak mlađih stanovnika.
Zbog toga se indeks izoliranosti može koristiti i pri planiranju javnih politika, primjerice za određivanje prioriteta kod ulaganja u ceste, javni prijevoz, zdravstvene i druge javne usluge. Poseban problem predstavljaju otoci, gdje dostupnost dodatno ovisi o trajektnim i drugim pomorskim linijama. No ni ondje sva naselja nisu jednako izolirana.
Analiza stoga pokazuje jasnu razliku između hrvatskih regija: dok se pojedina područja bore s vrlo slabom dostupnošću osnovnih funkcija, sjeverozapad Hrvatske, uključujući Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku županiju, prema ovom kriteriju nema izoliranih naselja.
Izvor: sociologija.hr
Foto: arhiva