Dugotrajno neprekidno sjedenje duže od pola sata povezano je s većim rizikom smrtnosti od raka, dok i lagana fizička aktivnost može taj rizik značajno smanjiti, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Glasgowu.
U studiji su analizirani podaci više od 91.000 sudionika iz britanske baze UK Biobank, koji su nosili uređaje za praćenje kretanja i bili praćeni u prosjeku 12 godina. Rezultati su pokazali da kontinuirana neaktivnost dulja od 30 minuta povećava rizik od smrti povezanih s rakom. Svaki dodatni sat takvog sjedenja dnevno povezan je s oko 10 posto većim rizikom, piše net.hr.
S druge strane, zamjena sjedenja kretanjem može značajno smanjiti opasnost procjenjuje se da se rizik može sniziti za više od 20 posto. Jedan sat lagane aktivnosti dnevno, poput sporog hodanja ili obavljanja kućanskih poslova, povezan je s 12 posto manjim rizikom od smrti od raka.
Umjereni intenzitet donosi još veće koristi: zamjena pola sata sjedenja umjerenim kretanjem, poput brzog hoda, smanjuje rizik za oko 8 posto, dok bi samo pet minuta intenzivne aktivnosti umjesto neaktivnosti moglo sniziti rizik za čak 22 posto.
Voditelj istraživanja Frederick Ho istaknuo je da je posebno štetno dugo sjediti bez prekida te da i kratko ustajanje ili šetnja može imati zaštitni učinak. Naglasio je i da se dosadašnje preporuke uglavnom fokusiraju na umjerenu i intenzivnu aktivnost, dok nova saznanja pokazuju da i lagano kretanje ima važnu ulogu.
Autori zaključuju da će buduća istraživanja pomoći u izradi preciznijih i personaliziranih smjernica za prekid dugotrajnog sjedenja i smanjenje rizika od raka. Studija je objavljena u časopisu PLOS Medicine.
Foto: arhiva