Šampion ovogodišnje izložbe meda je Josip Krog iz Štuparja

U Klanjcu je održana 24. Izložba i ocjenjivanje meda Krapinsko-zagorske županije.

Ova tradicionalna manifestacija okuplja najbolje pčelare s ciljem promocije lokalne proizvodnje i ocjenjivanja izvrsnosti i kvalitete zagorskog meda.

Zagorski med prepoznat je svojom kvalitetom ne samo u Krapinsko-zagorskoj županiji, nego i puno šire, a pčelari su dobitnici brojnih nagrada i priznanja, na natjecanjima diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu. Također, zagorski bagremov med je vrhunski pčelarski proizvod s EU zaštićenom oznakom izvornosti. 

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristigao je ukupno 121 uzorak meda, a titulu šampiona ovogodišnje izložbe odnio je Josip Krog iz Štuparja za svoj bagremov med.  Drugo mjesto osvojila je Marina Krog iz Štuparja, a treće Darko Milinković iz Konjščine, a nagrade im je uručila saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok. 

Šampion Josip Krog rekao je kako mu je čast stajati ovdje kao šampionu 24. Izložbe i ocjenjivanja meda Krapinsko-zagorske županije.

- Pčelar sam već punih 35 godina i biti proglašen najboljim s našim zagorskim bagremovim medom, najljepša je nagrada za sav taj dugogodišnji trud u kojem danas proizvodimo 8 vrsta meda i matičnu mliječ. Ovaj uspjeh ne pripada samo meni, već i mojoj obitelji i hvala mojoj supruzi Marini koja je moj najveći oslonac - napomenuo je Krog i dodao kako je ponosan i na kćer Martinu koja također ima svoje pčele i dobila je nagradu za najbolju pčelarku. 

U kategoriji kestenovog meda najbolji je bio med Božidara Ladišića iz Donje Stubice, u kategoriji cvjetnog meda Ankice Ferenčić iz Konjščine i u kategoriji bagremovog meda Josipa Kroga iz Štuparja.

Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije Božidar Ladišić rekao je kako je 24. Ocjenjivanje i izložba meda opet pokazala vrhunac njihove godine, sezone, gdje su prikazani vrlo kvalitetni medovi.

- Nažalost moram reći, da nas je nažalost sve manje. Prošle godine sam rekao da nas je oko 600, a ove godine već 520. Smanjili se broj košnica i to je ono što je realnost u našem sektoru.

Jedino što je svjetlo je to što nas pčelarski savez i Županija podupire na sve moguće načine i sa svim mogućim potporama – istaknuo je Ladišić.

Gradonačelnik Zlatko Brlek pozdravio je sve u ime Grada Klanjca i svoje osobno ime.

- Svaka ova teglica meda koja je ovdje, iza sebe krije puno rada i truda kroz godinu i puno žrtve pčelara, da bi se na kraju kakav, takav rezultat i vidio. Ovdje u Klanjcu prije deset godina kada je bila izložba meda, tada je bilo 47 uzoraka od 37 pčelara. Danas je gotovo tri puta više uzoraka, ali nažalost čulismo kako je pčela i košnica sve manje. Mislim da je to prije svega rezultat velike klimatske promjene koje se događaju na našem području i svaka košnica je vrlo bitna jer pčele su te koje održavaju eko sustav, ali i bez pčela ne bi bilo života - naglasio je Brek.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet kazao je kako je ovdje organizacija uvijek na visokom nivou i za to pohvalio župana Kolara. Dodao je kako plaču, jer uskoro ćemo ostati bez tržišta meda, a tu je glavni razlog da je nas pčelara sve manje i manje.

- Gdje je problem, nepotreban je uvoz meda, sumnjive kvalitete. 2024. godine je jedna četvrtina meda bila ne kvaliteta, a 2025. jedna trećina meda nije odgovarala nekakvim standardima kvalitete. Što nas čeka u 2026. godini? Meda ima visoke kvalitete, a nitko ništa ne poduzima. Tako da i na razini države, i na razini Europske unije, ako hoćemo zaštititi prvo pčelu, medosnu pčelu koja je ključ cijelog tog nekakvog oprašivačkog sistema i proizvodnje hrane, a onda i pčelare, pa njihove obitelji i malu dječicu koja žive u toga, moramo nešto poduzeti – rekao je Kocet.

Na ocjenjivanju meda bio je i zastupnik u EU parlamentu Marko Vešligaj i rekao kako je siguran sam da je kvaliteta vašeg meda najbolja u Hrvatskoj, usudio bih se reći i u Europskoj uniji.

- Med je jedan od sigurno najprepoznatljivijih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, nešto gdje smo dostignuli stvarno visoku nazivnu kvalitetu. Europska unija negdje proizvodi sve skupa 286 tisuća tona meda i to je 60% potreba koje treba u na razini Europske unije, 40% uvozimo i sad u tih 40%, čak 64% proizvoda koji su uvezeni su utvrđene određene nepravilnosti, odnosno nesrazmjer sa europskim standardima. Sigurno da je potrebna prvo kontrola, a onda reći ću još jedna puno jača zaštita domaćih proizvođača, ali ne samo zaštita, nego trebamo jasne politike, trebamo jasne mjere i potpore vama koji se bavite proizvodom – poručio je Vešligaj.

Župan Željko Kolar je domaćoj, pčelarskoj udruzi iz Klanjca čestitao 30. rođendan i to je jedan od razloga zašto su danas ovdje.

- Nevjerojatno je da ne možemo procijeniti razmjere onoga što je dobro, onoga što je naše i što je dobro, onoga što uvozimo sa strane i kako ne možemo složiti sustav i odrediti prioritete da zaštitimo svoje. Uz sve one mehanizme koje imamo u rukama, na kraju dana skoro pa nitko nije zadovoljan s onim što smo napravili. Kako doći do toga? Rekli su pametniji od mene, morate slušati ljudi, morate doći do ljudi, morate vidjeti čim se ljudi bave, morate vidjeti na koji način se tim bave, morate vidjeti taj krajnji proizvod koji ljudi proizvode, je li on kvalitetan ili nije kvalitetan. Ako je kvalitetan, onda im pomognite da stvore maksimalne uvjete, da povećaju proizvodnju i da od toga mogu živjeti. Je li to jednostavno? Trebalo bi biti jednostavno, ali na žalost kod nas to nije – istaknuo je Kolar.

Dodao je da su pčelari dokazali a imaju kvalitetan proizvod i sad im treba zaštita države.

– Ne govorim to bez razloga jer svaka država koja drži do sebe čuva svoje proizvođače. I kad vi razgovarate sa obrtnicima, poduzetnicima, gospodarstvenicima, ne možemo ući na druga tržišta. Kvalitetni smo, imamo kvalitetan proizvod, ali moramo biti ne znam koliko bolji od njih da bi ušli u njihovo jer oni čuvaju svoje tržište sa svojim. Onda ono što im nedostaje, uvoze. Ako mi zadovoljavamo svega dvije trećine svojih potreba u Europskoj uniji za medom,  onda tu postoji ogroman prostor za dodatku proizvodnju, a to znači onda i dodatne poticaje – poručio je Kolar.

Zahvalio se pčelarima na proizvodnji meda i na kvaliteti koju imaju.

– Bagremov med je postao brend Krapinsko-zagorske županije i ta zaštita nije bez razloga i za nju postoje mnogi argumenti. Ostanite i dalje tako uporni i dobri i certificirate se. Mi imamo pet certificiranih pčelara, nema nikakvog razloga da imamo barem desetak ili petnaestak. Mi ćemo pokriti sve troškove certifikacije, ali to je pitanje i brendiranja i svega ostaloga da budemo još bolji i još uspješniji – kazao je župan i dodao da se nada da će sljedeće godine biti u većem broju, jer 121 uzorak i nije tako malo, ali imali smo ih i više.