Ministarstvo gospodarstva uputilo je u javno savjetovanje nacrt izmjena i dopuna Zakona o trgovini kojim se predlaže da jedinice lokalne samouprave mogu ograničiti prodaju alkoholnih pića u trgovinama ako je to potrebno radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, okoliša ili kulturne baštine.
Prema prijedlogu, prodaja alkohola mogla bi se ograničiti u razdoblju od 21:00 do 6:00 sati, a savjetovanje traje do 5. travnja. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ranije je najavio da se izmjenama želi omogućiti lokalnim vlastima reguliranje prodaje alkohola, prvenstveno radi zaštite zdravlja građana, posebno djece i mladih.
Izmjene također obvezuju trgovce da odbiju prodati alkohol ako posumnjaju da je kupac mlađi od 18 godina, a on ne dokaže punoljetnost osobnim dokumentom, uključujući i kupnju na samoposlužnim blagajnama. Kod online prodaje trgovci će morati uvesti tehničko rješenje za provjeru dobi kupca automatskim očitanjem podataka s važeće identifikacijske isprave. Ako kupac odbije provjeru, prodaja se mora odbiti, piše net.hr
Za kršenje zakona predviđene su kazne: za pravne osobe od 5000 do 39.810 eura ako prodaju alkohol ili pornografske proizvode maloljetnicima ili ne provedu sustav provjere dobi pri online prodaji. Odgovorne osobe u tvrtkama mogu biti kažnjene s 2000 do 6630 eura, obrtnici s 5000 do 13.270 eura, dok fizičke osobe mogu dobiti kaznu od 2000 do 6630 eura.
U procjeni učinaka zakona navodi se da ove mjere neće značajno smanjiti profit trgovaca niti prihode od PDV-a, iako se očekuju jednokratni troškovi prilagodbe internetskih stranica za provjeru starosti kupaca. Cilj izmjena je povećati pravnu sigurnost, osigurati ravnopravno tržišno natjecanje i spriječiti nelojalnu konkurenciju.
Razlog za promjene je sve učestalija prekomjerna konzumacija alkohola, posebno među maloljetnicima. Trenutačne online provjere dobi, koje se svode na jednostavan odabir opcije punoljetnosti, lako se zaobilaze. Uvođenjem pouzdanije provjere očekuje se smanjenje dostupnosti alkohola maloljetnicima, kao i smanjenje negativnih posljedica prekomjerne konzumacije, što dugoročno može imati pozitivan učinak na javno zdravlje i javne financije.
Foto: arhiva