Paradoks hrvatskog tržišta rada rijetko je gdje tako očit kao u pitanju ženskih plaća. Iako statistički djevojke i žene nadmašuju muškarce u obrazovnim ishodima, čineći oko 60 posto visokoobrazovane populacije, ta se prednost ne preslikava automatski na njihove bankovne račune.
Prema podacima za početak 2026. godine, prosječna neto plaća za žene u Hrvatskoj iznosi 1500 eura, dok muškarci u prosjeku primaju 1717 eura, što čini razliku od osjetnih 13 posto. Čak i kada obavljaju potpuno isti posao, žene su u prosjeku plaćene šest posto manje, prenosi poslovni.hr.
Međutim postoje industrije u kojima žene, ne samo da konkuriraju muškarcima, već ostvaruju i osjetno veće prihode. Najsvjetliji primjer su telekomunikacije, jedan od rijetkih sektora gdje žene u prosjeku zarađuju oko 1890 eura, što je za sedam posto više od njihovih muških kolega. Slično je i u strojarstvu, gdje žene u prosjeku zarađuju dva posto više, s prosječnom plaćom od 1713 eura. Kemijska industrija također se ističe kao područje u kojem ženska stručnost dolazi do izražaja, a plaće su u prosjeku 14 posto više za žene, dosežući 1413 eura.
Ovi podaci ruše stereotipe i pokazuju da specijalizirano znanje i vještine postaju ključni faktor u određivanju primanja, nadilazeći tradicionalne rodne podjele.
S druge strane, u najbrže rastućim i najprofitabilnijim sektorima, poput informacijskih tehnologija, rodni jaz i dalje postoji, ali to ne sprječava žene da ostvaruju iznimno visoke prihode. Unatoč razlici od 22 posto u korist muškaraca, IT sektor ostaje jedno od najplaćenijih područja za žene, s prosječnom neto plaćom od 1581 euro. Vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj zauzimaju i specijalističke pozicije u medicini i zrakoplovstvu. Primjerice, anesteziologinje i liječnice specijalistice često premašuju primanja od 2500 do 3000 eura, a žene su sve zastupljenije i u drugim visoko plaćenim ulogama poput IT arhitektica ili pilotkinja, gdje se prosječne plaće kreću iznad 2700 eura.
Ipak, uspjeh žena u pojedinim sektorima ne smije zasjeniti dublje strukturne probleme koji održavaju ukupni jaz u plaćama. Jedan od ključnih razloga je neravnomjerna raspodjela neplaćenog kućanskog i skrbničkog rada, gdje žene u Hrvatskoj tjedno obavljaju gotovo 20 sati više neplaćenog posla od muškaraca, što je među najvišim stopama u Europi. Ova skrivena smjena ograničava njihovu dostupnost za prekovremeni rad, napredovanje i dodatne projekte.
Analiza plaća otkriva i značajnu razliku u rodnoj ravnopravnosti između javnog i privatnog sektora. U javnim i državnim tvrtkama rodni jaz u plaćama znatno je manji i iznosi oko 3,9 posto. S druge strane, privatni sektor pokazuje znatno veće nejednakosti. U nekim industrijama, poput drvne industrije ili određenih uslužnih djelatnosti, razlika u plaćama na štetu žena penje se i do 25 posto.
Foto: Ilustracija