Globalne cijene hrane ove bi godine mogle porasti za 11,8 posto jer eskalacija rata između Rusije i Ukrajine dodatno pogoršava posljedice drugih poremećaja koji utječu na cijene hrane. Najvećem pritisku mogla bi biti izložena pšenica, što bi vjerojatno dovelo do poskupljenja kruha i tjestenine, prenosi poslovni.hr.
Prema Oxford Economicsu, globalne cijene hrane u 2026. trebale bi porasti za 11,8 posto, a u 2027. za dodatnih 4,8 posto. Najteže posljedice očekuju se kod poljoprivrednih kultura – žitarica, voća i povrća te mliječnih proizvoda.
Istodobno su ekstremne vrućine i suša u Europi oštetile usjeve, dok se poljoprivrednici suočavaju i s visokim cijenama energije i gnojiva, dodatno potaknutima ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Prema AFP-u, koji se poziva na upozorenje Njemačkog udruženja poljoprivrednika objavljeno u utorak, njemačka žetva žitarica ove bi godine zbog ozbiljne suše i toplinskih valova trebala pasti za sedam posto, na 41,9 milijuna tona.
Iako je toplinski val prouzročio znatnu štetu, poljoprivrednici se suočavaju i s rastom troškova zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca povezane s ratom s Iranom.
Oxford Economics navodi da najveći utjecaj na globalne cijene hrane proizlazi iz „američko-iranskog rata i njegova utjecaja na inpute u proizvodnji hrane, ponajprije na naftu (dizel), prirodni plin i gnojiva.
Prema Oxford Economicsu, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, djelomično zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, dok bi cijene gnojiva ove godine trebale porasti za 22 posto. Istodobno i rat u Ukrajini ima znatan utjecaj na globalne cijene hrane.
Žitarice čine 25 posto globalnog indeksa cijena hrane, a Rusija i Ukrajina „zajedno čine nešto manje od 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza.“
Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), globalne cijene prehrambenih sirovina u srpnju bile su jedan posto više nego godinu ranije. Cijene žitarica porasle su 6,9 posto, a biljnih ulja približno 17,3 posto.
Prognozirani rast za 2026. ipak je manji od povećanja od 14,2 posto zabilježenog 2022. godine.
Najteže posljedice osjetit će se kod poljoprivrednih kultura – žitarica, voća i povrća – te mliječnih proizvoda.
- To će se preliti i na cijene prerađenih proizvoda – kruha, sira, vina ili ulja govore stručnjaci.
Pšenica je posebno ovisna o intenzivnoj uporabi gnojiva pa je izložena najvećem pritisku. Istraživači očekuju da će njezina cijena u trećem tromjesečju 2026. skočiti 36 posto na godišnjoj razini.
To znači da bi se posljedice poremećaja na cijenama svježe hrane mogle početi primjećivati između listopada i studenoga 2026., dok bi se najveći udar na cijene prerađene hrane mogao osjetiti između veljače i svibnja 2027.
Foto: Ilustracija