Vlada je uputila u saborsku proceduru konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima kojim se dodatno jačaju zaštitni mehanizmi za potrošače, uvode stroža pravila vezana uz oglašavanje te se pooštrava procjena kreditne sposobnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da se ovim prijedlogom u jedan zakonski akt spajaju postojeći propisi o potrošačkom i stambenom kreditiranju. Istodobno se u domaće zakonodavstvo prenosi europska CCD2 direktiva, koja donosi opsežnu reformu potrošačkog kreditiranja na razini Europske unije.
Prema konačnoj verziji zakona, proširuje se i opseg primjene na dodatne kreditne proizvode koji mogu biti rizični za potrošače. Uključuju se i dopuštena prekoračenja te krediti bez kamata i naknada. Primjerice, teleoperateri koji nude kupnju uređaja na rate morat će imati status licenciranih vjerovnika te provoditi procjenu kreditne sposobnosti korisnika, piše dnevnik.hr.
U primjenu zakona ulaze i kratkoročni krediti koji se otplaćuju u roku do tri mjeseca, a koji su dosad bili izuzeti.
Jedna od važnijih promjena je ukidanje gornje granice iznosa kredita od 132.722,81 eura, čime se uvodi jedinstvena razina zaštite bez obzira na visinu zaduženja.
Uvode se i stroži uvjeti za oglašavanje kreditnih proizvoda, kao i obvezno standardizirano informiranje prije sklapanja ugovora te jasniji kriteriji procjene kreditne sposobnosti, s ciljem sprječavanja prekomjernog zaduživanja i boljeg informiranja potrošača.
Kod prijevremene otplate kredita potrošač dobiva pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova, ne samo kamata nego i svih naknada, dok vjerovnik može naplatiti troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom. U određenim slučajevima, poput dopuštenih prekoračenja ili kredita bez fiksne kamatne stope, takva naknada se ne može naplatiti.
Posebno se uređuje i institut prešutnog prekoračenja, usklađen s Memorandumom iz 2022. godine između Vlade, Hrvatska narodna banka i poslovnih banaka, pri čemu maksimalni iznos takvog prekoračenja ne smije prelaziti prosječni mjesečni priljev na tekući račun, dok se značajno prekoračenje definira kao polovica tog iznosa.
Uspostavlja se centralizirani sustav licenciranja i nadzora, prema kojem će svi vjerovnici i kreditni posrednici, osim onih pod nadzorom Hanfe, morati dobiti odobrenje HNB-a te će biti pod njegovim stalnim nadzorom.
Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditne usluge pružaju neovlaštene osobe, dužna je o tome odmah obavijestiti državno odvjetništvo. Uvodi se i sustav savjetovanja o dugu kao novi oblik zaštite potrošača, koji će provoditi FINA, uz mogućnost uključivanja drugih institucija.
Foto: arhiva