Unatoč povećanju povratne naknade za ambalažu s dosadašnjih sedam na deset centi, koje stupa na snagu 1. siječnja 2025., Hrvatska ostaje među državama Europske unije s najnižim iznosom naknade.
Udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da ovakva odluka marginalizira ranjive skupine građana i otežava postizanje ciljeva odvojenog prikupljanja ambalaže za pića.
Kako prenosi index.hr, prema procjenama trenutna stopa odvojenog prikupljanja ambalaže u Hrvatskoj je ispod 80 posto, dok EU cilja na 90 posto do 2030. godine. Zelena akcija smatra da je povećanje naknade na 10 centi propuštena prilika jer taj iznos, koji realno gubi na vrijednosti zbog inflacije, neće biti dovoljan za poticanje većeg povratka ambalaže.
Usporedba s drugim europskim državama pokazuje da Hrvatska značajno zaostaje. Baltičke zemlje imaju povratnu naknadu od 10 centi, Slovačka 15 centi, dok su naknade u Njemačkoj i Finskoj čak 25 i 40 centi. Udruge su predlagale povećanje na minimalno 15 centi, no Ministarstvo zaštite okoliša odbilo je taj prijedlog uz obrazloženje da bi to dodatno povisilo cijene pića u trgovinama.
Zelena akcija ukazuje da povratna naknada nije dio cijene proizvoda, budući da se iznos vraća potrošačima prilikom povrata ambalaže. Također, upozoravaju na nepoštene trgovačke prakse, poput zaokruživanja cijena zbog naknade, što dodatno opterećuje potrošače.
Ministarstvo planira proširenje sustava povratne naknade na svu ambalažu za pića do tri litre i višeslojnu ambalažu poput tetrapaka, ali tek od 2027. godine. Udruge smatraju da je taj rok predug i predlažu uključivanje i drugih vrsta ambalaže, poput one za jestive tekuće proizvode.
Odluka o visini naknade izazvala je brojne kritike, osobito zbog utjecaja na ranjive skupine koje ovise o skupljanju ambalaže. Kako kažu iz udruga, danas je potrebno skupiti više boca za isti iznos novca nego 2006. godine, kada je sustav povratne naknade prvi put uveden, prenosi index.hr.