Europa novu sezonu grijanja dočekuje s najnižim zalihama plina u posljednjih 13 godina, dok bi daljnji rast cijena na europskim burzama mogao utjecati i na troškove grijanja hrvatskih građana. Prema prvim procjenama Hrvatske stručne udruge za plin, cijena plina za kućanstva od 1. listopada mogla bi porasti između sedam i osam posto. Ipak, konačno povećanje uvelike će ovisiti o tome hoće li Vlada nastaviti s dosadašnjim mjerama subvencioniranja.
Na europskim tržištima cijene plina tijekom posljednjih mjesec dana porasle su za više od 100 posto, upozoravaju iz Hrvatske stručne udruge za plin. Nova cijena plina za kućanstva počet će se primjenjivati 1. listopada, a izračunava se prema tržišnim cijenama iz prethodnog razdoblja.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dragan Pudić pojasnio je da će se nova cijena javne usluge za kućanstva temeljiti na kretanju cijena od 1. svibnja do 1. srpnja. Prema njegovim riječima, očekuje se da će cijena biti viša nego prošle godine, a procjenjuje se da bi povećanje za krajnje korisnike moglo iznositi oko sedam do osam posto, što bi za prosječno kućanstvo značilo približno 50 eura veći trošak.
Dodatni rizik predstavlja nadolazeća zima. Ako temperature budu niže od uobičajenih, a zalihe plina u europskim skladištima ostanu na vrlo niskim razinama, cijene bi mogle dodatno rasti.
Kada je riječ o Hrvatskoj, zasad nema razloga za zabrinutost zbog sigurnosti opskrbe. Podzemno skladište plina u Okolima trenutačno je popunjeno oko 71 posto, dok bi do početka listopada njegova popunjenost trebala dosegnuti 85 posto.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan istaknuo je da se u skladištu trenutno nalazi oko 310 milijuna prostornih metara plina te da bi planirana razina popunjenosti trebala biti ostvarena do 1. listopada.
Hrvatska se pritom ne oslanja samo na zalihe u podzemnom skladištu. Važan dio energetske sigurnosti čine i domaća proizvodnja plina te LNG terminal. Hrvatska trenutačno proizvodi oko 30 posto vlastitih potreba za plinom, dok se preostalih 70 posto mora osigurati uvozom. Zbog toga domaće tržište, unatoč stabilnoj opskrbi, i dalje u velikoj mjeri ovisi o kretanju cijena na europskom tržištu, piše tportal.hr.
Za građane je stoga najveće pitanje što će se dogoditi s Vladinim subvencijama. Trenutačne mjere vrijede do kraja rujna, a još nije poznato hoće li i na koji način biti produžene. Osim subvencionirane cijene plina, kućanstvima trenutačno pomažu i niža stopa PDV-a te subvencioniranje dijela troška opskrbe. Prema upozorenju Dragana Pudića, u slučaju da Vlada ne nastavi sa subvencijama, poskupljenje bi moglo biti i veće od predviđenih sedam do osam posto.
O mogućem rastu cijena oglasilo se i Ministarstvo gospodarstva. Iz Ministarstva su poručili da će građani i dalje biti zaštićeni od eventualnog većeg povećanja cijena, no zasad nisu otkrili konkretne detalje o budućim mjerama.
Poručili su da će Vlada Republike Hrvatske, kao i dosad, poduzeti potrebne korake kako bi zaštitila građane i gospodarstvo od mogućih naglih povećanja cijena te istovremeno osigurala stabilnu opskrbu energentima. Konačan iznos računa za plin od listopada tako će prvenstveno ovisiti o kretanju cijena na europskom tržištu, ali i o odluci Vlade o nastavku postojećih subvencija.
Foto: arhiva