Dok stručnjaci sve glasnije upozoravaju na štetnost alkohola, velika nova studija otkrila je dramatičnu razliku među pićima.
Najnovije istraživanje, predstavljeno na godišnjoj znanstvenoj sjednici Američkog kardiološkog koledža, unijelo je nove spoznaje u raspravu o zdravstvenim rizicima različitih vrsta alkoholnih pića, prenosi vecernji.hr.
Studija je otkrila da su žestoka pića, pivo i cider povezani sa znatno većim rizikom od prerane smrti u usporedbi s istom razinom konzumacije vina. Preciznije, čak i niska do umjerena konzumacija ovih pića, definirana kao manje od jednog do 1,5 pića dnevno, povezana je s devet posto većim rizikom od smrti. S druge strane, umjereni konzumenti vina, koji piju jednu do tri čaše dnevno, imali su čak 21 posto manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u odnosu na one koji piju rijetko ili nikada.
Poznato je da kako je alkohol povezan i s najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i jednjaka. Problem leži u tome kako tijelo prerađuje alkohol; razgrađuje ga u toksični nusprodukt acetaldehid, koji izravno oštećuje DNA, sprječava stanice da se obnove te uzrokuje hormonalne neravnoteže i slabljenje imuniteta.
Istraživanje je obuhvatilo podatke o navikama pijenja i smrtnosti prikupljene od čak 340.924 osobe koje su sudjelovale u studiji UK Biobank između 2006. i 2022. godine. Sudionici su na početku studije ispunili upitnik o prehrani, a njihovo zdravstveno stanje praćeno je u prosjeku trinaest godina. Na temelju tjednog unosa čistog alkohola, podijeljeni su u skupine s niskom, umjerenom i visokom konzumacijom. Standardno piće, poput limenke piva od 0,33 l, čaše vina od 1,5 dcl ili čašice žestokog pića, sadrži otprilike 14 grama čistog alkohola.
Rezultati su bili nedvosmisleni kada je riječ o prekomjernom pijenju. Oni s visokom konzumacijom alkohola - više od tri pića dnevno za muškarce i više od 1,5 pića za žene - imali su 24 posto veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s onima koji ne piju. Rizik od smrti od raka bio je veći za 36 posto, a od srčanih bolesti za 14 posto. U tim slučajevima, vrsta alkoholnog pića više nije igrala nikakvu ulogu, potvrđujući da je svako prekomjerno pijenje iznimno štetno.
Znanstvenici vjeruju da razlog zašto vino odskače od ostalih pića leži u njegovom sastavu i načinu konzumacije.
Foto: Ilustracija