S dolaskom ljeta i sve češćih toplinskih valova, vlasnici pasa traže različite načine kako bi svojim ljubimcima olakšali podnošenje visokih temperatura.
Jedna od najčešćih, naizgled logičnih metoda jest stavljanje mokrog ručnika na psa. Iako je namjera takvog postupka dobra, stručnjaci upozoravaju da on ne samo da nije učinkovit, nego može biti i vrlo rizičan, pa čak i opasan po život životinje.
Zašto mokri ručnik može biti opasan za psa?
Kada se pas pregrije, njegovo se tijelo hladi uglavnom dahtanjem. Mnogi vlasnici smatraju da će hladan, vlažan ručnik pomoći u snižavanju temperature, no u praksi se može dogoditi suprotno.
Prema upozorenjima Kraljevskog društva za sprječavanje okrutnosti prema životinjama (RSPCA), mokar ručnik stavljen direktno na tijelo psa može zadržavati toplinu umjesto da je uklanja. Umjesto hlađenja, on može djelovati kao izolacijski sloj koji sprječava isparavanje vlage s kože i dlake, što je ključan prirodni mehanizam regulacije temperature. Tako nastaje “efekt saune”, pri kojem se toplina zadržava uz tijelo i može dodatno povisiti temperaturu psa.
Veterinari dodatno upozoravaju da naglo hlađenje površine kože može izazvati sužavanje krvnih žila (vazokonstrikciju). Kod već povišene unutarnje temperature, koja kod toplinskog udara može prelaziti 42 °C, krv se može početi zgušnjavati, što dodatno opterećuje srce i otežava normalnu cirkulaciju.
Posljedica može biti smanjena opskrba kisikom u vitalnim organima, njihovo postupno oštećenje i u najtežim slučajevima otkazivanje organa te smrt životinje. Zato je izuzetno važno znati prepoznati simptome toplinskog udara i reagirati na pravilan način.
Kako prepoznati toplinski udar kod psa
Toplinski udar je hitno stanje. Jedan od prvih znakova je jako i ubrzano dahtanje, često uz glasno disanje, posebno kod pasmina s kratkom njuškom.
Pas može pojačano sliniti, imati gustu slinu te crvene ili ljubičaste desni i jezik. Često se javlja i dehidracija, umor, zbunjenost i nesigurno kretanje. U težim slučajevima mogu se pojaviti povraćanje, proljev, drhtanje mišića, pa čak i kolaps ili gubitak svijesti, piše net.hr.
Ispravan način pomoći psu kojem je prevruće
Ako postoji sumnja na toplinski udar, važno je slijediti pravilo: najprije hlađenje, zatim hitan odlazak veterinaru. Psa treba odmah maknuti sa sunca i premjestiti u hlad ili klimatiziran prostor. Ledena voda se ne preporučuje jer može izazvati šok organizma.
Hlađenje treba provoditi postupno, koristeći mlaku ili hladniju vodu, izbjegavajući područje glave kako voda ne bi ušla u dišne puteve. Najvažnije je rashladiti dijelove tijela gdje su krvne žile bliže površini, poput trbuha, prsa, šapa i područja ispod pazuha. Ventilator može pomoći ubrzati isparavanje i hlađenje. Mokri ručnici se mogu koristiti, ali samo ispod psa, nikako preko njega, i potrebno ih je redovito mijenjati.
Hlađenje pa odlazak veterinaru
Nakon što se krene s postupkom hlađenja i pas pokaže prve znakove stabilizacije, potrebno ga je što prije odvesti veterinaru. Poželjno je unaprijed nazvati ambulantu kako bi bili spremni za hitan dolazak.
Tijekom prijevoza automobil treba biti dobro prozračen, uz klima uređaj ili otvorene prozore. Hlađenje treba nastaviti i u vozilu, a psu se može ponuditi voda ako može piti. Čak i ako se čini da je stanje bolje, veterinarski pregled je nužan jer toplinski udar može ostaviti trajne posljedice na unutarnje organe.
Prevencija je najbolja zaštita
Najbolji način zaštite psa je prevencija. Tijekom velikih vrućina treba izbjegavati šetnje u najtoplijem dijelu dana, nikada ne ostavljati psa u automobilu, osigurati mu stalnu hladovinu i dovoljno svježe vode.
Edukacija vlasnika o pravilnim postupcima i opasnostima pogrešnog hlađenja ključna je za očuvanje zdravlja i života pasa tijekom ljetnih mjeseci.
Foto: arhiva