Nakon gotovo dvije godine radova uspješno je dovršen projekt energetske obnove dvorca Batthyany u Ludbregu, jednog od najznačajnijih spomenika kulturne baštine sjeverozapadne Hrvatske. Projekt vrijedan više milijuna eura financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz poziv za energetsku obnovu zgrada kulturne baštine, a rezultati su predstavljeni na završnoj konferenciji u obnovljenom dvorcu.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, Grada Ludbrega te stručnjaci koji su vodili projekt obnove.
Pozdravljajući okupljene, predstavnici Hrvatskog restauratorskog zavoda istaknuli su kako je riječ o projektu kojim se nije samo povećala energetska učinkovitost zgrade, već se osigurala dugoročna zaštita vrijedne kulturne baštine.
- Projekt energetske obnove dvorca Batthyany uspješno smo priveli kraju nakon gotovo dvije godine intenzivnog rada. Posebno zahvaljujemo Gradu Ludbregu, koji je bio pokretač cijele inicijative, kao i svim stručnjacima koji su svojim znanjem doprinijeli ovom zahtjevnom projektu – kazao je na početku konferencije Boris Mostarčić, ravnatelj HRZ-a.
Gradonačelnik Ludbrega naglasio je kako je završetak projekta još jedna potvrda dugogodišnje uspješne suradnje Grada Ludbrega i Hrvatskog restauratorskog zavoda.
- Ovo je kruna višedesetljetne suradnje Grada Ludbrega s Ministarstvom kulture i Hrvatskim restauratorskim zavodom. Zahvaljujući ovoj obnovi dvorac će biti održiviji, energetski učinkovitiji i funkcionalniji za sve koji ga koriste. Ujedno će ostati kvalitetno sačuvan za buduće generacije – rekao je gradonačelnik.
Dodao je kako je dvorac danas jedno od najvažnijih mjesta kulturne baštine u Ludbregu, ali i prostor u kojem svakodnevno djeluju restauratori svjetskoga ugleda.
– Veseli nas i najava izrade monografije o dvorcu Batthyany, a vjerujem da ćemo u budućnosti razgovarati i o obnovi povijesnog perivoja kako bi cijeli kompleks dobio izgled kakav zaslužuje – kazao je gradonačelnik.
Voditelj projekta Roman Ledinek predstavio je tehnički dio obnove naglasivši kako je najveći izazov bio povećati energetsku učinkovitost bez zadiranja u povijesnu strukturu zaštićenog spomenika.
– Nismo smjeli intervenirati na pročeljima jer je dvorac pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Zato smo se usmjerili na mjere koje neće narušiti njegovu izvornost – od toplinske izolacije tavana do ugradnje replika povijesnih prozora s modernim izolacijskim svojstvima – pojasnio je Ledinek.
Tijekom projekta ugrađena je nova LED rasvjeta, obnovljene su elektroinstalacije, sustav protupožarne zaštite, uveden je centralni nadzor potrošnje energije, modernizirani su sustavi grijanja i hlađenja te su postavljene dizalice topline koje koriste energiju podzemnih voda. Time će se znatno smanjiti potrošnja energije i troškovi održavanja dvorca. Velik dio konferencije bio je posvećen konzervatorskim istraživanjima koja su prethodila obnovi.
Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda objasnili su kako je prije izrade nove stolarije provedeno detaljno istraživanje izvornih boja i oblika prozora. Zahvaljujući pronađenim oslicima i sačuvanim fragmentima bilo je moguće rekonstruirati njihov izvorni izgled.
- Cilj nam nije bio napraviti nove prozore, nego vjerne replike povijesnih prozora koje će zadovoljiti suvremene energetske standarde. Na taj način spojili smo zahtjeve zaštite kulturne baštine i energetsku učinkovitost – istaknuto je tijekom predstavljanja projekta.
Stručnjaci su govorili i o restauratorskim istraživanjima izvornih boja pročelja, stolarije i unutarnjih prostora, naglasivši kako su upravo takva istraživanja ključna za vjerodostojnu obnovu povijesnih građevina. Na završnoj konferenciji predstavljen je i rad Restauratorskog odjela Ludbreg koji djeluje više od trideset godina.
Voditeljica Odjela, Dana Buljan Cypryn podsjetila je kako je centar nastao tijekom Domovinskog rata kao mjesto za zaštitu umjetnina evakuiranih s ratom pogođenih područja.
– Danas u Ludbregu djeluju odjeli za restauraciju drvene polikromirane skulpture i tekstila. Tijekom protekla tri desetljeća obnovljeni su brojni vrijedni predmeti kulturne baštine iz cijele Hrvatske, a Ludbreg je postao jedno od važnijih restauratorskih središta u ovom dijelu Europe – istaknula je.
Osim restauratorskih radova, u dvorcu se redovito održavaju stručni skupovi, radionice i međunarodni seminari, čime se dodatno potvrđuje njegova važnost u području zaštite kulturne baštine.
Kako je nastajao Restauratorski centar u dvorcu Batthyany
Povijest Restauratorskog centra u Ludbregu započela je u vrijeme Domovinskog rata. Kako je na završnoj konferenciji podsjetila dugogodišnja djelatnica Hrvatskog restauratorskog zavoda Blanda Matica, Grad Ludbreg 1994. godine ponudio je dvorac Batthyany za smještaj umjetnina evakuiranih s ratom pogođenih područja Hrvatske.
- Radovi su započeli 1994. godine izradom projektne dokumentacije za tzv. hitnu bolnicu za umjetnine. U prizemlju i na prvom katu uređeni su prostori za prihvat, zaštitu i restauraciju vrijednih kulturnih dobara koja su tijekom rata pristizala iz cijele Hrvatske – prisjetila se Blanda Matica.
Prva obnova financirana je zajedničkim sredstvima tadašnjeg Ministarstva kulture i donacijama Bavarske, dok su nastavak radova od 1997. do 2003. godine u cijelosti financirale dvije bavarske banke. Upravo zahvaljujući toj međunarodnoj suradnji dvorac je dobio današnju funkciju restauratorskog centra. Posebno je istaknula kako se tijekom obnove nije vodilo računa samo o građevini nego i o stvaranju idealnih uvjeta za čuvanje umjetnina.
- Podrum se pokazao idealnim za depoe zbog stabilne temperature, ali smo morali riješiti problem vlage. Razvili smo niz inovativnih rješenja, od dvostrukih zidova i posebnih sustava grijanja zidova do drenaže i regulacije mikroklime – objasnila je Matica.
Centar je među prvima u Hrvatskoj dobio i komoru za dezinfestaciju umjetnina dušikom, sustav za pripremu dekalcificirane vode potrebne restauratorima te brojne druge tehničke inovacije koje su kasnije postale standard u zaštiti kulturne baštine. Govoreći o obnovi dvorca, Matica je naglasila kako su sva rješenja nastajala na temelju opsežnih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja.
-Naš cilj nikada nije bio samo obnoviti zgradu, nego što vjernije vratiti njezin izvorni izgled. Istraživali smo izvorne boje pročelja, stolarije, podova i svodova te svaku odluku donosili na temelju pronađenih povijesnih tragova – naglasila je.
Danas, više od trideset godina nakon dolaska prvih restauratora u Ludbreg, Restauratorski centar djeluje kao jedan od najvažnijih odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda. U njemu rade specijalizirani odjeli za restauraciju drvene polikromirane skulpture i tekstila, a tijekom godina obnovljene su tisuće vrijednih umjetnina iz cijele Hrvatske te su održani brojni međunarodni stručni skupovi i radionice.
Izvor i foto: ludbreske-novine.com.hr