Temeljno vojno osposobljavanje vraća se u Hrvatsku — trajat će dva mjeseca, a provodit će se u godini kada ročnik navrši 19 godina života. Uvedena je i mogućnost priziva savjesti, no vojni obveznik koji se na to pozove morat će svoj zahtjev detaljno obrazložiti.
Za mnoge roditelje, osobito majke, vijest da će njihovi sinovi ponovno morati u vojsku izazvala je burne reakcije. Na društvenim mrežama nižu se komentari zabrinutih majki koje ne skrivaju negodovanje jer će, kako kažu, „njihovi sinčići“ morati oblačiti maskirne uniforme i učiti vojnu disciplinu. Pitanje koje se nameće samo od sebe – jesu li današnji mladići doista toliko krhki da ih i nakon punoljetnosti majke moraju braniti od nekoliko tjedana obuke? Ili je vrijeme da se prestanu skrivati iza roditeljskih suknji i preuzmu odgovornost koju donosi odrasla dob?
Sama obuka predviđena je kao temeljno osposobljavanje, a ne kao klasično služenje vojnog roka. Na vojno će se osposobljavanje svake godine pozivati novaci koji u toj godini navršavaju 19 godina, dok će se zbog popunjavanja broja pozivati i stariji koji su zbog odgoda propustili svoj red.
Odgođeno služenje moguće je iz više razloga – od upisa na fakultet (do 29. godine), preko sportskih natjecanja svjetskog i državnog ranga, do socijalnih i obiteljskih okolnosti poput brige za nemoćne članove obitelji, zaposlenja, planiranog braka ili rođenja djeteta.
Žene ne podliježu novačkoj obvezi, no mogu dragovoljno pristupiti osposobljavanju i služiti u pričuvnom sastavu Hrvatske vojske.
Svi vojni obveznici moraju se, neovisno o mjestu boravka, upisati u vojnu evidenciju u godini kada navršavaju 18 godina. Tijekom osposobljavanja primat će novčanu naknadu u iznosu od 1100 eura mjesečno, dok će oni koji završe obuku imati i jednokratnu prednost pri zapošljavanju u državnim tijelima te jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Detaljan program obuke još nije objavljen, a civilno služenje, koje bi trajalo tri do četiri mjeseca, imat će znatno manju naknadu, koja će se naknadno urediti posebnim propisom.
Podsjetimo, služenje vojnog roka u Hrvatskoj ukinuto je 1. siječnja 2008. godine, a od tada je čak 17 generacija muškaraca, oko 300 tisuća vojnih obveznika, odraslo bez ikakvog oblika vojnog osposobljavanja. Možda je baš zato današnji društveni odjek tako snažan, između onih koji tvrde da je red da se ponovno nauči red i odgovornost, i onih koji i dalje vjeruju da je “njihov dečko još dijete”.
foto: ilustracija