Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je tijekom prošle godine sklopljeno 17.206 brakova, dok je pravomoćno razvedeno 4.961, što je 554 razvoda više nego godinu ranije. Stopa razvedenih brakova iznosila je 1,3 na tisuću stanovnika, a na 1000 sklopljenih brakova razvedeno ih je 288,3. Iako su nacionalni trendovi jasni, posebno je zanimljivo vidjeti kako izgleda situacija na sjeveru Hrvatske, u županijama koje se tradicionalno smatraju stabilnijima kada je riječ o obiteljskim zajednicama.
Porast broja razvoda postao je i jedna od najčešćih tema rasprava na društvenim mrežama i forumima, gdje korisnici otvoreno govore o promjenama u obiteljskim odnosima i društvenim očekivanjima. Jedan od komentara koji se često citira glasi: "Nekad si trpio jer je tako trebalo. Danas ljudi više ne žele živjeti u lošem braku samo zato što tako treba." Mnogi su se složili s tom tvrdnjom, ističući da se društvene norme mijenjaju brže nego ikad i da je sve manje stigme oko razvoda.
Analiza dostupnih podataka pokazuje da sjever Hrvatske prati nacionalni trend rasta broja razvoda, uz jasne razlike između urbanih i ruralnih sredina. U Krapinsko‑zagorskoj županiji tako su sklopljena 472 braka, a razvedeno njih 104, pri čemu se najviše razvoda bilježi u gradovima, dok su manje općine i dalje među najstabilnijima u državi. Varaždinska županija zabilježila je 568 sklopljenih i 188 razvedenih brakova, a u samom Varaždinu sklopljeno je 166 brakova, dok je razvedeno 72, što ga svrstava među gradove s izraženijim rastom broja razvoda.
U Međimurskoj županiji sklopljeno je 380 brakova, a razvedeno 117, pri čemu Čakovec prednjači s 92 sklopa braka i 30 razvoda, dok su brojne općine i dalje bez ijednog razvoda. Koprivničko‑križevačka županija bilježi 430 sklopljenih i 137 razvedenih brakova, a u Koprivnici je sklopljeno 111 brakova, dok je razvedeno 42, dok Križevci imaju 92 sklopa braka i 39 razvoda.
Posebno je zanimljiv popis mjesta u kojima tijekom 2024. godine nije zabilježen nijedan razvod. Na sjeveru Hrvatske to su Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Novi Golubovec, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica, Breznički Hum, Klenovnik, Visoko, Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Kloštar Podravski, Novigrad Podravski, Novo Virje i Podravske Sesvete.
Stručnjaci ističu da se razlozi rasta broja razvoda ponavljaju u svim dijelovima Hrvatske, pa tako i na sjeveru. Kao najvažnije navode kasnije stupanje u brak, veća očekivanja, financijske pritiske, manjak podrške i kritične faze braka. Jedan korisnik društvenih mreža to je sažeo riječima: "Nije da se ljudi više svađaju nego prije. Samo više ne žele trpjeti život koji ih ne čini sretnima."
Rasprave na društvenim mrežama i forumima pokazuju da građani Hrvatske vrlo otvoreno govore o tome kako doživljavaju današnje brakove i razloge zbog kojih se sve više njih raspada. Mnogi ističu da se promijenio način na koji ljudi gledaju na brak, pa tako jedan korisnik kaže da "brak više nije svetinja nego projekt" i da se, ako ne funkcionira, "zatvori kao firma". Drugi naglašavaju da je najveća razlika u tome što su nekada postojale šire obiteljske i susjedske mreže podrške, dok danas, kako kažu, "dvoje ljudi ostane samo u svemu", što dodatno opterećuje odnos.
Neki korisnici smatraju da je razvod postao normaliziran, ali da komunikacija u braku nije, pa se tako može pročitati i komentar da "nije problem razvod, problem je što se ljudi ne znaju nositi s konfliktima". Drugi pak ističu financijske pritiske, navodeći da se "nekad trpjelo zbog srama, a danas se trpi zbog kredita", što dodatno otežava donošenje odluka, ali i svakodnevno funkcioniranje.
U raspravama se često pojavljuje i stav da ljudi ulaze u brak iz pogrešnih razloga, zbog pritiska okoline, godina ili očekivanja, pa kasnije shvate da nisu bili spremni. Neki tvrde da je brak postao "emocionalni i financijski luksuz", dok drugi naglašavaju da se mnogi razvode ne zato što žele slobodu, nego zato što žele mir. U komentarima se može naići i na misao da je "najveći neprijatelj braka umor", jer iscrpljeni ljudi, kako kažu, "loše komuniciraju i nemaju snage ulagati u odnos".
Sve ove izjave pokazuju da se percepcija braka mijenja u cijeloj regiji, neovisno o županiji te da se društvene promjene snažno odražavaju na obiteljske odnose. Iznimka nije ni sjever Hrvatske, iako je i dalje nešto stabilniji od nacionalnog prosjeka.