U Hrvatskoj šećerna bolest poprima razmjere ozbiljnog javnozdravstvenog izazova, no detaljniji uvid u podatke otkriva velike razlike među županijama, osobito na sjeveru zemlje.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, u Hrvatskoj je evidentirano 453.969 osoba sa šećernom bolesti, što znači da danas gotovo svaki osmi stanovnik ima tu dijagnozu. Međutim, prava slika postaje jasna tek kada se broj oboljelih promatra u odnosu na broj stanovnika.
Što se tiče sjevera Hrvatske, vidljive su velike razlike na malom prostoru. Tako se Krapinsko-zagorska županija ističe kao jedno od najpogođenijih područja u zemlji. S 16.318 oboljelih i čak 136,9 slučajeva na 1000 stanovnika, nalazi se na visokom četvrtom mjestu u Hrvatskoj. To znači da već danas gotovo svaki sedmi stanovnik ima dijagnosticiranu šećernu bolest.
Za razliku od nje, Varaždinska županija nalazi se pri samom dnu ljestvice. S 106,4 oboljela na 1000 stanovnika zauzima 19. mjesto, što je značajno ispod nacionalnog prosjeka od 117,4. Iako i dalje suočena s rastućim brojem oboljelih, Varaždinska županija zasad pokazuje povoljniju sliku u odnosu na većinu kontinentalnih županija.
Još bolju situaciju ima Međimurska županija, koja je na posljednjem, 21. mjestu. S 99,6 oboljelih na 1000 stanovnika, jedina je županija u Hrvatskoj gdje je prevalencija ispod 100 na tisuću stanovnika, odnosno otprilike svaki deseti stanovnik ima dijabetes.
Zabrinjavajući trendovi
Unatoč razlikama, sve tri županije prate isti dugoročni trend rasta. U posljednjih deset godina prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj porasla je za čak 71%, što je posljedica kombinacije starenja stanovništva, porasta pretilosti i smanjenja ukupnog broja stanovnika, a analizu je napravila Poliklinika Sursum Corda.
Prema analizama, ako se sadašnji trendovi nastave, do 2030. godine očekuje se dodatno pogoršanje situacije.
Krapinsko-zagorska županija mogla bi se naći među najteže pogođenima - projekcije pokazuju da bi tada čak svaki šesti stanovnik mogao imati dijabetes (oko 157 na 1000 stanovnika).
Varaždinska i Međimurska županija, iako su trenutno u povoljnijem položaju, također će zabilježiti rast te se procjenjuje da će obje prijeći granicu od 110 oboljelih na 1000 stanovnika.
Ključni čimbenici iza ovih razlika leže u načinu života. Prema podacima CroDiab registra, čak 84,86% osoba sa šećernom bolesti ima prekomjernu tjelesnu masu, a gotovo polovica je pretila. Hrvatska je pri vrhu EU po pretilosti odraslih: 23% naspram EU prosjeka od 16%, a samo 20% građana zadovoljava preporučene razine tjelesne aktivnosti.
Kontinentalna Hrvatska, koja izuzev Međimurske i dijelom Varaždinske županije dominira na vrhu tablice, tradicionalno ima prehranu bogatiju prerađenim mesom, bijelim brašnom i zasićenim mastima. Primorske županije, koje su pri dnu, imaju veću zastupljenost mediteranskog obrasca prehrane koji dokazano smanjuje rizik za dijabetes tipa 2 za 20 do 30%.