Katolički vjernici diljem svijeta danas slave Uskrs, najvažniji kršćanski blagdan koji obilježava Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću. Dolazi nakon četrdeset dana korizme, razdoblja posta i odricanja, te je u središtu kršćanske vjere.
Prema vjerovanju, Isus je bio razapet i umro na Veliki petak, a treći dan je uskrsnuo. Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota čine Vazmeno trodnevlje koje prethodi uskrsnom slavlju. Vjernici Uskrs obilježavaju molitvom, okupljanjem s obitelji i blagovanjem hrane blagoslovljene na Veliku subotu, kada se tradicionalno boje i pisanice.
Zašto se datum Uskrsa mijenja svake godine?
Za razliku od Božića koji se uvijek slavi 25. prosinca, Uskrs nema stalan datum, već se iz godine u godinu pomiče. Razlog za to povezan je s lunarnim kalendarom. Zanimljivo je da prvi kršćani u početku nisu slavili Božić jer u Novom zavjetu nije naveden točan datum Isusova rođenja, dok je Uskrs bio središnji blagdan njihove vjere.
U ranim razdobljima kršćanstva Isusovo uskrsnuće obilježavalo se svake nedjelje. Tek od 2. stoljeća uvedeno je pravilo da se slavi jednom godišnje, i to u nedjelju nakon prvog punog Mjeseca u proljeće, piše tportal.hr.
Pravilo koje vrijedi još od 325. godine
Biblijski izvori govore da su Isusova muka, raspeće i uskrsnuće vremenski povezani s Pashom, židovskim blagdanom koji se slavi tijekom prvog punog Mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Povijesno gledano, Isus je uskrsnuo prve nedjelje nakon Pashe. Kako rani kršćani nisu željeli da njihov najvažniji blagdan ovisi o židovskom kalendaru, Katolička crkva je 325. godine donijela novo pravilo za određivanje datuma Uskrsa.
Prema tom pravilu, koje se primjenjuje i danas, Uskrs se slavi u nedjelju nakon prvog punog Mjeseca poslije proljetnog ekvinocija. Pravoslavni kršćani, koji se ravnaju prema julijanskom kalendaru, imaju dodatno pravilo da Uskrs mora doći nakon Pashe. Ponekad se zbog razlike u kalendarima datumi ipak poklope, pa katolici i pravoslavci Uskrs slave istoga dana.
Foto: arhiva