Internetsko uhođenje, slanje neželjenih eksplicitnih fotografija i neovlašteno otkrivanje osobnih podataka trebali bi biti obuhvaćeni izmjenama Kaznenog zakona koje Hrvatska priprema radi usklađivanja s europskom direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Pripremu izmjena u srijedu je potvrdio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, piše Poslovni dnevnik. Najavljene promjene odnose se i na nove oblike uznemiravanja i zlouporabe intimnih sadržaja u digitalnom prostoru.
Među djelima koja bi se trebala posebno propisati nalaze se uhođenje na internetu, uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te neovlašteno objavljivanje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima. Predviđeno je i kažnjavanje slanja fotografija ili snimki spolnih organa osobama koje takav sadržaj ne žele primati.
Za internetsko uhođenje direktiva zahtijeva da zakonom propisana maksimalna kazna bude najmanje godinu dana zatvora. To ne znači da bi godina zatvora bila najniža kazna koja se može izreći počinitelju.
Šira zaštita od zlouporabe intimnih fotografija i snimki
Hrvatsko zakonodavstvo već predviđa kaznu do tri godine zatvora za neovlašteno dijeljenje spolno eksplicitne snimke koja je nastala uz pristanak snimane osobe, ali je bila namijenjena isključivo osobnoj uporabi.
Izmjenama bi se zaštita proširila i na neovlašteno dijeljenje spolno eksplicitnih fotografija te fotografija intimnih dijelova tijela.
Obuhvaćeno bi bilo i širenje lažnih ili manipuliranih sadržaja kojima se nekoga prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. To uključuje i takozvane deepfake snimke izrađene uz pomoć umjetne inteligencije. Kazneno djelo trebala bi postati i prijetnja objavljivanjem takvog sadržaja.
Direktiva uređuje i kažnjavanje sakaćenja ženskih spolnih organa te prisile na sklapanje braka. Budući da su ta djela već obuhvaćena hrvatskim zakonodavstvom, u tom se dijelu očekuju manje prilagodbe.
Razmatraju se i dobna ograničenja za društvene mreže
Habijan je poručio da razvoj tehnologije donosi nove oblike kriminaliteta, zbog čega se i zakonski okvir mora prilagođavati.
Osvrnuo se i na europski prijedlog poznat kao EU Kids Act, usmjeren na zaštitu djece na internetu i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi.
Prema nacrtu o kojem se razgovara na europskoj razini, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama. Korisnici od 13 do 15 godina mogli bi im pristupati uz nadzor roditelja ili skrbnika, dok za starije od 15 godina takva ograničenja ne bi bila predviđena, prenosi Poslovni dnevnik.
izvor: Poslovnidnevnik.hr
foto: arhiva Sjever.hr