Ove su godine berbe u vinogradima uranile i gotovo su sve završene. Urod je kod nekih vinogradara unatoč suši bio bolji nego prošle godine, a kod nekih manji. Mošt u bačvama vrije i kontrolira se kako bi se dobilo kvalitetno vino, a zagorski vinogradari već godinama pokazuju vrhunsku kvalitetu svojih vina i dobitnici su brojnih nagrada i priznanja.
Međutim, pred vinogradarima postoji jedan veliki problem, a to nije samo suša i tuča, već bolest zlatne žutice, koja se širi velikom brzinom i zahvaća mnoge vinograde. Najviše se rasprostranila na sjeveru Hrvatske, prvenstveno u Međimurju i Hrvatskom zagorju pa vinari traže hitna rješenja i pomoć.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar rekao je kako je stanje sa zlatnom žuticom alarmantno i kako se nažalost u ovogodišnjoj berbi pokazalo, koliko je štete naneseno vinogradarima.
- Razgovarajući s vinogradarima iz različitih krajeva Krapinsko-zagorske županije, ako je u pitanju samo suša, gubitak prihoda iznosi oko 30 posto. Ako je prisutna i zlatna žutica, gubitak je i veći od 50 posto. Ako se tome pridruži i tuča, u pojedinim krajevima gubici dosežu čak 60 posto. Naravno, to je ogroman udarac za naše vinogradare. No ono što smo s resornim ministarstvom, kroz dva do tri sastanka, posebno razgovarali, za bregovitu Hrvatsku i kao županija, je potreba za konkretnim mjerama. Prije svega, potrebno je osigurati krčenje postojećih vinograda, što bi trebala preuzeti država, kao i odgovarajući način zaštite. Krapinsko-zagorska županija će, s druge strane, za svoje vinogradare osigurati mjere za subvencioniranje novih sadnica u stopostotnom iznosu - rekao je župan.
Kolar je poručio kako je sada ključni trenutak za poduzimanje konkretnih mjera, izrazivši pritom bojazan da bi zbog velikih gubitaka dio vinogradara mogao odustati od proizvodnje i obrade vinograda. Dodao je kako su zatražili proglašenje elementarne nepogode te, po uzoru na postupanje u slučaju pojave svinjske kuge, izračun prosječnog prihoda za razdoblje od tri godine kako bi se vinogradarima nadoknadio dio nastalih gubitaka.
- Mi ćemo platiti sadnice za nove vinograde i kroz druge programe koje imamo, omogućiti sufinanciranje 50 posto ukupne opreme potrebne za proizvodnju. Raspisali smo dva natječaja. Znate da smo u početku planirali podupirati samo autohtone sorte, ali smo potom otvorili još jedan natječaj za sve sorte. Ove je godine zasađeno nešto manje od 25.000 novih čokota, za što će Županija izdvojiti nešto manje od 50.000 eura. Ono što je također dobro jest da, bez obzira na problem zlatne žutice, već sada imamo najavu sadnje više od 40.000 novih čokota koji će se saditi sljedeće godine. Siguran sam da će do sezone sadnje taj broj biti i veći od 50.000 čokota. Županija će ponovno osigurati 100 posto potrebnog iznosa. Riječ je o otprilike dva eura po čokotu, odnosno oko 100.000 eura - kazao je župan te poručio da to ništa ne znači ako Ministarstvo ne provede i druge mjere o kojima su razgovarali.
- Zbog toga apeliram, molim i tražim, da se pokrene i da to napravimo. Tim više što je europski parlamentarac Marko Vešligaj, koji je član Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, najavio da postoji novac koji je usmjeren prema državama članicama upravo za tu svrhu. Prema tome, pokrenimo se. Mi smo od 2017. godine izgubili 23,2 posto ukupnih površina zasađenih vinogradima i zbog toga smo reagirali ovom mjerom. Tada sam najavio da će ta mjera trajati tri godine i da ćemo, ako u tom razdoblju uspijemo posaditi između 150.000 i 200.000 novih čokota, napraviti vrlo dobar posao. Mi smo taj novac osigurali, ja sam tu mjeru najavio i stalno je komuniciramo s našim vinogradarima. Ona se sada već počela realizirati, ali nedostaje ona druga strana, konkretna reakcija države - poručio je župan Kolar.
Kolar smatra da se može napraviti program i ciljano raspisati mjera za one vinograde koji su stradali od američkog cvrčka ili zlatne žutice i kroz jasne kriterije takvog javnog poziva se može dodijeliti novac.
- Sve je već viđeno, sve već bilo u provedbi za slične stvari, kao na primjer za svinjsku kugu, prema tome nema niti jednog jedinog objektivnog razloga zašto se to ne bi napravilo i što se tiče vinogradarstva. Svinjska kuga na svu sreću nije poharala čitavu u Slavoniju. Imali smo nekoliko žarišta, ta žarišta su se zatvorila. Prema tome ja ne vidim razloga zašto se to ne bi napravilo i u ovom slučaju. U krajnjoj liniji može nas ministar pozvati na sastanak i možemo razgovarati o nekakvim detaljima, gdje se mi možemo uključiti kao regionalna samouprava. Ali najgore od svega bilo bi da ništa ne učinimo, a drugo da ne iskoristimo europski novac koji nam je na raspolaganju. I sad kad smo došli na razinu da imamo tako kvalitetne vinare, da imamo takva kvalitetna vina od pjenušaca, ledenih berbi, pa do svih sorta i autohtonih sorti, da ostanemo bez vinograda i bez sjajnog zagorskog vina – istaknuo je Kolar.
Dodao je još jedanput kako je stanje alarmantno i naglasio kako nije 5 do 12, nego je 12.
– Razgovarali smo o tome prošle godine u desetom mjesecu, razgovarali smo ove godine u prvom mjesecu i u petom mjesecu, sada smo u rujnu i s nacionalne razine, od resornog ministarstva nema apsolutno nikakvih mjera, nema nikakvog poziva prema vinogradarima da bar znaju što mogu očekivati. Razgovarajući s našim najvećim vinarima, oko ovogodišnje berbe, kolika je otprilike količina mošta koja je došla nakon berbe, ako ništa ne učinimo sljedeća godina će biti još gora, jer sada moramo polagano gledati i da se ekstremni vremenski uvjeti mogu ponavljati iz godine u godinu. I nemamo nikakve garancije da sljedeća godina neće biti toplija, nego što je bila ova, nemamo nikakve garancije da neće biti takva dugotrajna suša i nemamo nikakve garancije da neće biti tuče. Prema tome u tim uvjetima mi moramo biti maksimalno otvoreni prema vinogradarima, ići maksimalno na ruku da bi ih uopće nagovorili da ostanu u proizvodnji i da dalje ulažu. Jer polagano će jedan po jedan odustati, a probajte zažmiriti i zamisliti si Zagorje bez naših vinograda i bez naših klijeti. To više ne bi bilo Zagorje – zaključio je župan Kolar.