Najnoviji podaci Eurostata donose jednu od rijetkih statistika u kojoj se Hrvatska nalazi u samom europskom vrhu. Prema analizi za 2024. godinu, čak 91 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, što zemlju svrstava među četiri države Europske unije s najvećim udjelom vlasništva nad stambenim prostorom, piše Poslovni.hr
Na razini Europske unije, situacija je znatno drukčija. 68 posto stanovništva EU-a posjeduje svoj dom, dok 32 posto građana živi u najmu. Hrvatska tako znatno nadmašuje europski prosjek, a ispred nje su samo Rumunjska (94 posto), Slovačka (93 posto) i Mađarska (92 posto). U gotovo svim članicama EU-a prevladava vlasništvo nad nekretninama, s izuzetkom Njemačke, gdje je većina stanovništva podstanar - čak 53 posto građana živi u najmu.
Podaci pokazuju i razlike u vrsti stambenog prostora. U Europskoj uniji je tijekom 2024. godine 51 posto stanovništva živjelo u kućama, dok je 48 posto živjelo u stanovima. Hrvatska se i ovdje nalazi iznad prosjeka - 76 posto građana živi u kući, što je svrstava među zemlje s izraženijim obiteljskim i individualnim oblikom stanovanja. Više udjele bilježe tek Irska, Nizozemska i Belgija.
Kada je riječ o veličini stambenog prostora, u EU-u je prosjek 1,7 soba po osobi. Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, dok najveći prostor po stanovniku imaju Malta, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Na dnu su Slovačka i Rumunjska, gdje je prosjek tek nešto više od jedne sobe po osobi.
Još jedan zanimljiv pokazatelj odnosi se na broj osoba po kućanstvu. U Hrvatskoj u prosjeku 2,7 osoba dijeli jedno kućanstvo, što je više od europskog prosjeka od 2,3 osobe. Time se Hrvatska nalazi uz bok Irskoj, dok najveća kućanstva bilježe Slovačka i Poljska, a najmanja Finska, Litva i skandinavske zemlje.
Iako se često ističu izazovi na tržištu nekretnina, ovi podaci pokazuju da Hrvatska po jednom važnom pokazatelju stoji iznimno dobro u europskom kontekstu. Visok udio vlasništva nad nekretninama potvrđuje duboko ukorijenjenu kulturu posjedovanja doma, ali i stabilnost stambenih navika hrvatskih građana u usporedbi s većinom članica Europske unije.
Foto: ilustracija