Kako je Čakovec izgledao prije stotinjak godina i kako su se stvarali temelji grada kakvog danas poznajemo? Prema podacima Muzeja Međimurja Čakovec, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće grad se razvijao u dinamično urbano središte koje je, za tadašnje prilike, nudilo visoku razinu uređenosti, infrastrukture i društvenog života.
Tadašnji Čakovec sastojao se od središta grada te naselja Putjane, Buzovac i Martane, a od 1904. godine dobiva status općine s gradskim obilježjem. Grad postaje važno središte sudstva, općinske uprave, trgovine i školstva, kao i značajno željezničko čvorište. Posebna se pozornost posvećivala uređenju javnog prostora pa je grad bio čist i uredan, ulice su imale pločnike i drvorede, a još od 1893. godine noću je bio osvijetljen električnom rasvjetom.
Veliku ulogu u oblikovanju urbanog identiteta imalo je Udruženje za uljepšanje grada, osnovano 1862. godine, kao i tadašnji gradonačelnik Alojzije Prusac, koji je tijekom svog mandata snažno poticao uređenje grada. Značajan doprinos dao je i graditelj Valent Morandini, inicijator brojnih graditeljskih zahvata. Početkom 20. stoljeća ulicama istodobno prometuju kočije i prvi automobili, a regulacijom potoka Trnave i isušivanjem močvarnog tla otvara se prostor za intenzivniju izgradnju.
U razdoblju od 1880. do 1914. podignute su mnoge reprezentativne građevine koje i danas određuju vizuru grada, među njima nova gradska vijećnica, današnji HZZO, Učiteljski fakultet, Prva osnovna škola, zgrada suda i čakovečka vojarna. Početkom 20. stoljeća dolazi do velikog zaokreta u arhitekturi pojavom secesije, koja gradu daje prepoznatljivu estetsku vrijednost. Među najpoznatijim secesijskim zdanjima ističu današnje Pučko otvoreno učilište, Trgovački kasino, zgrada prve čakovečke knjižnice, gradska kavana Royal te zgrada nekadašnje čakovečke štedionice.
Razvoj grada odvijao se u vremenu velikih tehnoloških promjena. Električna rasvjeta, prvi automobili, napredak medicine i industrije te uvođenje telefonske mreže već 1902. godine snažno su utjecali na svakodnevni život građana. Željeznica je dodatno potaknula trgovinu i povezivanje s drugim sredinama, a put od kolodvora prema središtu grada pretvoren je u uređeno šetalište s mostićima, klupama i drvoredima kestena, uz koje su se ubrzo počele graditi gradske vile i parkovni prostori.
Društveni život bio je iznimno bogat. Gostionice i kavane bile su središta okupljanja građanskog sloja, plesne večeri važan društveni događaj, a djelovalo je i više dobrotvornih društava i udruga uzajamne pomoći. Početkom 20. stoljeća Čakovec dobiva i prvo kino, dok se sport razvija već krajem 19. stoljeća osnivanjem kuglačkog društva. U tom razdoblju rođeni su i istaknuti umjetnici Ladislav Kralj Međimurec, Josip Štolcer Slavenski i Lujo Bezeredi, koji su ostavili trajan trag u hrvatskoj kulturi.
Početak 20. stoljeća, prema podacima Muzeja Međimurja Čakovec, smatra se zlatnim razdobljem razvoja grada, kada su postavljeni temelji modernog Čakovca. Očuvanje stare gradske jezgre i kulturno-povijesne cjeline danas je odgovornost svih kako bi se vrijedna baština sačuvala i za buduće generacije.
izvor i foto - Muzej Međimurja Čakovec