Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najdramatičnijih porasta ubojstava žena od strane intimnih partnera u posljednjem desetljeću. Prema izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu, koje je 31. ožujka predano Hrvatskom saboru, broj žena koje su ubili njihovi partneri udvostručio se u odnosu na 2024., piše portal 24sata.
Ukupno je tijekom 2025. godine ubijeno 18 žena, jednako kao i godinu ranije. No ključna razlika leži u okolnostima: sve žrtve usmrtili su njima bliski ljudi, a u deset slučajeva policija je ubojstva okvalificirala kao femicid. Posebno potresan bio je slučaj iz Majskih Poljana, gdje je 71‑godišnji muškarac dan nakon objave izvješća ubio svoju izvanbračnu partnericu, a potom počinio samoubojstvo.
Pravobraniteljica upozorava da se unatoč uvođenju kaznenog djela femicida u Kazneni zakon, očekivani pad nasilja nije dogodio. Naprotiv, brojke pokazuju da zakonske izmjene same po sebi ne mogu zaustaviti spiralu nasilja ako se istodobno ne mijenjaju društveni obrasci koji ga potiču.
- Ako zakonske izmjene ne prati reforma društvenih obrazaca koji stvaraju nasilje, ono se u osnovi brutalizira i pogoršava - navodi pravobraniteljica, a prenosi 24sata ističući da su dugotrajni edukativni i terapijski programi, i za žrtve i za počinitelje, nužni kako bi se djelovalo na uzroke, a ne samo na posljedice.
U izvješću se detaljno nabrajaju rizični faktori koji često prethode najtežim oblicima nasilja: alkoholizam, prisilna kontrola, posesivnost, ljubomora, odluka žene da napusti nasilnog partnera, psihičke smetnje, posjedovanje oružja te prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom. Iako su ti obrasci dobro poznati, nadležna tijela, ali i najbliža okolina, često ih ne prepoznaju kao ozbiljna upozorenja.
Pravobraniteljica podsjeća da se svako nasilje nad ženama smatra oblikom spolne diskriminacije te da je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju, koja nasilje nad ženama definira kao rodno uvjetovano nasilje i sredstvo dominacije muškaraca nad ženama. U tom kontekstu, jednak ili neutralan tretman žrtve i počinitelja od strane institucija smatra jednim od najtežih oblika diskriminacije.
Upozorava i na širi društveni trend: "Društvena klima polako klizi prema kulturi sile, nasilja i kompetitivnosti, dok dijalog i uvažavanje drugih zamjenjuje zakon jačega." Takvo okruženje, zaključuje, izravno utječe na porast rodno utemeljenog nasilja, a femicid je njegov najekstremniji i najtragičniji oblik.