Ljetovanje na hrvatskoj obali za mnoge Hrvate već je godinama postalo ozbiljan financijski izazov, a ovogodišnja sezona mogla bi biti jedna od najskupljih dosad. Visoke cijene apartmana, sve skuplji restorani i opći rast troškova života već su natjerali brojne obitelji da odustanu od odmora na Jadranu ili ga zamijene inozemnim destinacijama poput Grčke, Španjolske ili Turske. Situaciju bi sada dodatno mogle pogoršati nove Vladine mjere koje uključuju povećanje paušalnog poreza za iznajmljivače.
Mali iznajmljivači upozoravaju kako je teško očekivati smanjenje cijena smještaja u trenutku kada država povećava porezna opterećenja. Smatraju da će se povećanje paušala neminovno preliti na konačne cijene apartmana, što bi moglo dodatno udaljiti domaće goste od hrvatske obale. Posebno su nezadovoljni mali privatni iznajmljivači koji tvrde da se troškovi iz godine u godinu drastično povećavaju.
Vlasnici apartmana upozoravaju kako povećanje troškova dolazi upravo u trenutku kada je potražnja slabija nego prethodnih godina. Tvrde da su zbog rasta režija, održavanja i poreza prisiljeni birati između smanjenja zarade ili povećanja cijena smještaja.
Dio iznajmljivača smatra kako će najveći teret ponovno pasti na domaće goste koji ionako sve teže mogu priuštiti odmor na Jadranu. Upozoravaju da bi daljnji rast cijena mogao dodatno smanjiti broj domaćih turista, dok bi dio građana mogao potpuno odustati od ljetovanja u Hrvatskoj.
Da su cijene apartmana već sada dosegnule razinu koju mnogi smatraju pretjeranom, pokazuje i rasprava koja se posljednjih dana vodi na društvenim mrežama i forumima. Jedan korisnik opisao je svoje iskustvo traženja smještaja u Tučepima.
- Nađem odličan apartman 2+2 u Tučepima, drugi red do mora. Pitam za cijenu - 220 eura po noćenju. Doslovno sam pao sa stolice. Za isti period pronašao sam ponudu hotela s doručkom i večerom za 1650 eura - napisao je.
Komentari građana pokazali su duboku podjelu između onih koji smatraju da su cijene potpuno izgubile kontakt s realnošću i onih koji tvrde da tržište samo određuje vrijednost smještaja.
- Ja ne znam tko te apartmane plaća kada se za 200 eura može naći hotel s dva ili tri obroka - napisao je jedan korisnik dok su drugi dodali kako se za isti novac danas može pronaći aranžman u inozemstvu.
- Možeš pronaći ljetovanje na Kanarima ili u Malagi za manje od 100 eura po noćenju, često s uključenim letom i smještajem - stoji u komentarima.
Mnogi otvoreno tvrde da hrvatski turizam postaje preskup čak i stranim gostima.
"Već su stranci shvatili da smo skupi pa idu u Italiju i Grčku. Jedino što je Hrvatska imala kao prednost bile su niže cijene i manje gužve."
S druge strane, dio građana smatra da je riječ o čistoj tržišnoj logici.
- Dok ima ljudi koji će platiti 220 eura, dotle će biti takve cijene. Ako nitko ne bude htio platiti, cijene će pasti - piše jedan korisnik.
Neki iznajmljivači također tvrde kako javnost često ima pogrešnu percepciju zarade od apartmana. Navode da rastu troškovi održavanja, režija, čišćenja i ulaganja u objekte, dok država kroz poreze i namete uzima sve veći dio prihoda.
No kritičari upozoravaju da se velik dio apartmanskog poslovanja godinama temeljio na minimalnom oporezivanju i brzoj zaradi.
- Ovo povećanje paušala i dalje je smiješno u odnosu na novac koji se zaradi u sezoni. Ne može na nerad biti mali porez, a na rad ogroman - smatra jedan komentator.
Sve više građana priznaje da su zbog cijena odustali od domaće obale i okrenuli se inozemstvu.
- Po ljeti me gledaju grčke, španjolske, albanske i turske plaže za manje novca, a isto sunce - napisao je jedan korisnik foruma.
Dio komentatora vjeruje da bi hrvatski turizam uskoro mogao doći do zida.
- Neka dignu cijene na 300 ili 400 eura. Doći će trenutak kada će apartmani ostati prazni - stoji u jednom od komentara, uz tvrdnje da se na pojedinim otocima već primjećuje slabija popunjenost u predsezoni.
U cijeloj priči možda je najzabrinjavajuće to što sve više domaćih građana smatra da si vlastitu obalu više ne mogu priuštiti. Ljetovanje, koje je nekada bilo dio standarda prosječne hrvatske obitelji, za mnoge postaje luksuz rezerviran za strane goste i one s dubljim džepom.
A dok država pokušava balansirati između punjenja proračuna, borbe protiv inflacije i očuvanja turističke konkurentnosti, pitanje koje ostaje visjeti u zraku glasi: može li hrvatski turizam dugoročno opstati ako domaći čovjek više nema novca za hrvatsko more?