Izbornik
Izbornik
Zatvori
Tražilica
Search
Zagorje

Znate li priču iza zidina Velikog Tabora? Pogledajte kako je nastajao jedan od simbola Zagorja

Autor: sjeverhr
Znate li priču iza zidina Velikog Tabora? Pogledajte kako je nastajao jedan od simbola Zagorja

Na vrhu Košničkog Huma, na 333 metra nadmorske visine, već više od pola tisućljeća smjestio se Veliki Tabor, jedan od najprepoznatljivijih simbola Hrvatskog zagorja i vrijedan spomenik hrvatske kulturne baštine. Njegove kule i zidine izdižu se iznad okolnog krajolika, a s dvorca se pruža impresivan pogled na Hrvatsko zagorje i dio Slovenije.

Veliki Tabor svoju je današnju prepoznatljivu formu dobivao postupno. Najstarijim dijelom smatra se peterokutni palas, čiji se nastanak prema novijim istraživanjima smješta u sredinu 15. stoljeća. Kasnije su mu dodane polukružne renesansne kule i obrambeni zidovi, čime je utvrda dobila snažan obrambeni karakter. Pretpostavlja se da je gradnju najstarijeg dijela pokrenuo grof Fridrik II. Celjski, dok su njegovi nasljednici nastavili razvijati kompleks.

Veliku ulogu u povijesti Velikog Tabora imala je plemićka obitelj Rattkay, koja je njime gospodarila gotovo tri stoljeća, od 1502. do 1793. godine. Rattkayi su se ubrajali među najmoćnije hrvatske plemićke obitelji, a njihovi su članovi sudjelovali u političkom, vojnom i kulturnom životu. Povezuju se i s drugim dvorcima i posjedima u Hrvatskom zagorju te s podupiranjem gradnje brojnih sakralnih objekata.

Nakon smrti posljednjeg muškog nasljednika obitelji Rattkay, Veliki Tabor prelazi pod upravu Ugarske komore. Tijekom 19. stoljeća mijenja vlasnike i postupno propada. Početkom 20. stoljeća pokušao ga je spasiti hrvatski slikar Oton Iveković, koji je dvorac kupio 1919. godine. Zbog financijskih poteškoća ipak ga je kasnije morao prodati.

Veliki Tabor tijekom svoje novije povijesti imao je različite namjene, a nakon Drugog svjetskog rata jedno je vrijeme služio i kao skladišni prostor. Tek su se postupno počeli stvarati uvjeti za njegovu sustavniju obnovu i povratak kulturnoj namjeni.

Važan trenutak dogodio se 2003. godine, kada upravljanje Velikim Taborom preuzimaju Muzeji Hrvatskog zagorja. Pokrenuta su arheološka i konzervatorska istraživanja, kao i opsežni radovi na obnovi pod stručnim vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Danas Veliki Tabor ponovno privlači brojne posjetitelje koji dolaze upoznati njegovu bogatu prošlost, arhitekturu i priče koje su se kroz stoljeća vezale uz njegove zidine. Upravo spoj povijesti, legendi i jedinstvenog položaja čini ga jednim od najvrjednijih i najzanimljivijih mjesta Hrvatskog zagorja.

Izvor i foto: veliki-tabor.hr. 

Podijeli članak:

Izdvojeno

/
/
notification icon
Želite li primati najnovije vijesti sa Sjever.hr portala?