Zabočko rodilište već deset godina primjenjuje inovativnu metodu ublažavanja porođajnih bolova, a kontinuiranim unaprjeđenjem skrbi, individualiziranim pristupom rodiljama i promicanjem humanizacije poroda potvrđuje svoju važnu ulogu u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Upravo je ta obljetnica bila povod znanstvenom simpoziju koji je okupio brojne zdravstvene stručnjake i predstavnike akademske zajednice.
U Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana dana 15. listopada 2026. godine održan je znanstveni simpozij pod nazivom „Deseta obljetnica uvođenja dušičnog oksidula u obezboljavanju poroda na području Republike Hrvatske, od uvođenja metode u Zaboku do danas – Recentni prilozi za humanizaciju trudnoće, poroda i babinja“.
Simpozij je organiziran povodom deset godina od uvođenja dušičnog oksidula, poznatijeg kao „rajski plin“, u ublažavanje porođajnih bolova, metode u čijoj je primjeni zabočko rodilište bilo pionir na području Hrvatske. Tom su prigodom predstavljeni desetogodišnji rezultati njezine primjene, ali i brojna stručna dostignuća, iskustva i suvremeni pristupi usmjereni na humanizaciju trudnoće, poroda i babinja.
Skup je okupio brojne predstavnike zdravstvenih i akademskih ustanova, liječnike različitih specijalnosti, primalje, medicinske sestre te predstavnike civilnog društva, potvrdivši važnost multidisciplinarne suradnje u stvaranju što kvalitetnijeg, sigurnijeg i ugodnijeg iskustva poroda za svaku ženu.
Rekordan broj poroda potvrda je kvalitete i povjerenja rodilja
Ravnateljica Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, dr. med. Andreja Filija, istaknula je kako je deseta obljetnica uvođenja ove metode prilika za osvrt na ostvarene rezultate, ali i na kontinuirani razvoj zabočkog rodilišta, koje se posljednjih godina ističe sve većim brojem poroda i povjerenjem rodilja iz različitih dijelova Hrvatske.
- Naša je bolnica jedan od pionira primjene ove metode ublažavanja porođajnih bolova i vjerujem da je upravo to jedan od razloga zbog kojih bilježimo porast broja poroda. U 2025. godini premašili smo brojku od tisuću poroda te zabilježili rekordnih 1.057 poroda. Sigurno su tome pridonijele i mjere obezboljavanja koje provodimo, a posebno nas veseli činjenica da čak četvrtina rodilja dolazi izvan naše županije - izjavila je ravnateljica Filija.
Naglasila je kako iza takvih rezultata stoji predan rad cjelokupnog medicinskog osoblja, kontinuirano stručno usavršavanje te spremnost na prilagodbu potrebama i željama svake rodilje. Posebno je izdvojila individualizirani pristup, mogućnost prisutnosti pratnje tijekom poroda te poticanje ranog povezivanja majke i djeteta.
- Moram pohvaliti cijeli naš tim, liječnike, primalje i medicinske sestre, koji svojim kvalitetnim radom, stalnim edukacijama i spremnošću da se okrenu pacijenticama i njihovim željama pridonose ovim rezultatima. U našem rodilištu majka i dijete borave zajedno, potičemo kontakt koža na kožu odmah nakon poroda, a uz rodilju u rađaonici može biti partner, roditelj ili prijatelj. Naš je cilj da se svaka žena u našem rodilištu osjeća što ugodnije, kvalitetnije zbrinuto i, prije svega, sigurno - poručila je ravnateljica, dodajući kako upravo takav pristup predstavlja jedan od temelja daljnjeg razvoja zabočkog rodilišta.
Deset godina metode koja je promijenila iskustvo poroda
O značaju obljetnice govorio je i izv. prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, pročelnik Službe za ginekologiju i porodništvo i zamjenik ravnateljice Bolnice, koji je podsjetio kako je zabočko rodilište prije deset godina među prvima u Hrvatskoj uvelo ovu inovativnu metodu ublažavanja porođajnih bolova.
- Ponosni smo što obilježavamo desetu obljetnicu uvođenja takozvanog rajskog plina. Kroz sve ove godine vidjeli smo mnogo zadovoljnih rodilja koje su lakše prošle kroz porod i kojima je on ostao u lijepom sjećanju. Nadamo se da smo svojim angažmanom napravili važan iskorak na dobrobit naših pacijentica, trudnica i rodilja. Upravo je to bit humanizacije poroda, da žena ne bi trebala trpjeti bol, nego da joj maksimalno pomognemo kako bi taj trenutak bio što ljepši i ugodniji - izjavio je prof. Fureš.
Dodao je kako prepoznatljivost zabočkog rodilišta nadilazi granice Krapinsko-zagorske županije.
- Praktički nema dijela Hrvatske iz kojeg nismo imali trudnice i rodilje. Nedavno nam je, primjerice, došla rodilja iz Trogira. To nam je veliko priznanje, ali i poticaj da nastavimo raditi još bolje i kvalitetnije - naglasio je Fureš, posebno zahvalivši prim. dr. sc. Jadranki Šanjug, koja je imala ključnu ulogu u uvođenju metode te i danas aktivno radi na njezinu daljnjem unaprjeđenju.
Individualizirani pristup i pravo žene na izbor
Upravo je prim. dr. sc. Jadranka Šanjug, specijalistica ginekologije i opstetricije i subspecijalistica fetalne medicine, voditeljica Odjela rodilišta, perinatologije, neonatologije i babinjača, govorila o iskustvima desetogodišnje primjene dušičnog oksidula te važnosti pristupa koji u središte skrbi stavlja potrebe, dostojanstvo i želje svake rodilje.
- Kroz ovih deset godina uspjeli smo postupno implementirati ovu metodu, a u svakodnevnom radu trudimo se da se žene osjećaju ugodno i poštovano. Prednost dajemo vaginalnim porodima, kada je to medicinski opravdano, a ovom metodom nastojimo ublažiti porođajne bolove. Ona je posebno prikladna za žene koje ne žele veće medicinske intervencije - pojasnila je prim. Šanjug.
Naglasila je kako je jedna od ključnih prednosti zabočkog rodilišta mogućnost neposrednog i individualiziranog pristupa svakoj trudnici i rodilji.
- Mi smo manje rodilište i svaka žena dobiva individualizirani pristup, uz mogućnost sudjelovanja u odlukama koje se odnose na njezin porod - istaknula je Šanjug, dodajući kako su osjećaj sigurnosti, međusobno povjerenje i poštovanje želja rodilje neizostavni dijelovi kvalitetne porođajne skrbi.
Dodajmo kako je, uz prikaz desetogodišnjih rezultata primjene dušičnog oksidula, znanstveni simpozij obuhvatio niz tema povezanih s unaprjeđenjem skrbi za majku i dijete, promicanjem dojenja te važnosti multidisciplinarne suradnje u svim fazama trudnoće, poroda i babinja. U tom je kontekstu naglašena važnost kvalitetne komunikacije, kako verbalne tako i neverbalne, kao jednog od temeljnih preduvjeta za izgradnju povjerenja između zdravstvenih djelatnika i rodilja.
Posebna pozornost posvećena je promicanju dojenja u zajednici, ulozi patronažnih sestara u pružanju podrške trudnicama, majkama i novorođenčadi te važnosti kontinuirane edukacije i razvoja primaljske profesije. Sudionici su imali priliku upoznati se s aktualnim stanjem u obrazovanju primalja, kao i s izazovima i mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja primaljske skrbi.
Istaknuta je i važna uloga civilnog društva u promicanju prava trudnica i rodilja te stvaranju okruženja u kojem se poštuju individualne potrebe svake žene.
Govorilo se i o važnosti uključivanja očeva i partnera u proces poroda, uspostavu dojenja i pružanje podrške majci, čime se dodatno doprinosi pozitivnom iskustvu roditeljstva i jačanju obiteljskih odnosa.