Krapinsko-zagorska županija organizirala je Zagorje investicijski summit 2026, na kojem se, nakon uvodnih riječi, raspravljalo o tome zašto je 2025. godina bila iznimno važna za županiju te kako se uklapa u njezin dugoročni razvoj. Na ta su pitanja odgovorile Vlatka Mlakar, pročelnica za nabavu i EU fondove, i Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
2025. kao snažan poticaj daljnjem razvoju
Prema riječima Vlatke Mlakar, 2025. godina bila je posebna i poticajna jer je dodatno učvrstila smjer razvoja temeljen na inovacijama, održivosti i kvaliteti života.
-Kada pogledamo unatrag, rezultati su vrlo jasni i mjerljivi – rast broja malih i srednjih poduzeća, rast zaposlenosti, rast dohotka po stanovniku i rast neto plaća, pri čemu smo u protekloj godini imali najveći rast u Republici Hrvatskoj - istaknula je Mlakar, dodajući kako je županija primjer uspješnog spajanja tradicije i modernog gospodarstva.
Posebno je naglasila i učinke titule Europske poduzetničke regije, koja je donijela ambiciozne, ali ostvarene ciljeve.
-Postali smo konkurentni jer nismo ostali samo na prepoznavanju trendova – digitalizacije, robotizacije, automatizacije i održive proizvodnje – nego smo ih počeli konkretno provoditi – dodala je.
Mlakar je upozorila i na ključne izazove pred županijom: ograničenja radne snage zbog demografskih promjena, potrebu za dodatnim obrazovanjem i osposobljavanjem te prilagodbu energetskim standardima modernog poslovanja.
-Našu strategiju budućeg razvoja temeljit ćemo upravo na tim izazovima – kroz partnerstva, sustavnu podršku poduzetnicima i fokus na visoku dodanu vrijednost, koja u konačnici podiže kvalitetu života cijele zajednice - poručila je.
Personalizirani pristup poduzetnicima
Govoreći o razvoju poduzetničkog ekosustava, Helena Matuša naglasila je kako Krapinsko-zagorska županija ne koristi jedinstvene recepte za sve, već razvija ‘meganormalizaciju’ ekosustava i potiče poduzetničke monokulture prilagođene stvarnim potrebama.
-Svi volimo govoriti o ‘jednorozima’, ali oni su iznimke. U Europi ih je oko 120, u Hrvatskoj dva – Infobip i Rimac. Oni su važni, ali razvoj regije ne može se temeljiti samo na rijetkim iznimkama, već na snažnoj i raznolikoj bazi poduzetništva - istaknula je Matuša.
Zašto je KZŽ nagrađena kao poduzetnička regija
Zašto je Krapinsko-zagorska županija dobila nagradu za poduzetničku regiju 2025., pojasnio je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Naglasio je kako Hrvatska u posljednjem desetljeću bilježi jednu od najviših stopa rasta realnog BDP-a u Europi, dijelom i zahvaljujući EU fondovima, čija će se relativna važnost s vremenom smanjivati.
-Zato je ključno da se rast sve više oslanja na vlastitu konkurentnost - poručio je Šonje.
Posebno je istaknuo podatke o zaposlenosti.
- Krapinsko-zagorska županija je po udjelu zaposlenih u ukupnom broju stanovnika među vodećima u Hrvatskoj, vrlo blizu razina koje postižu Istra, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb, te konkurentna i u europskim okvirima. Prosječna plaća u županiji, prema posljednjim podacima, doseže oko 1.400 eura, što je 98 posto europskog prosjeka – zaključio je Šonje.
Panel o otpornosti gospodarstva
Na panelu „Otpornost u tri stupa“ raspravljalo se o spremnosti hrvatskog gospodarstva u narednih godinu do dvije te o područjima u kojima već sada pokazuje snagu. Sudjelovali su Gordan Kolak (Končar), Robert Vražić (Vetropack Straža), Miroslav Šalović (Codx Solutions) i Anđelko Švaljek (Regeneracija).
Svi panelisti složili su se kako su pandemija i rat u Ukrajini snažno osvijestili rizike i ograničenja s kojima se poduzeća suočavaju. Kao posebnost hrvatskog gospodarstva istaknuta je ovisnost o tržištima nekolicine zemalja Europske unije, što dodatno naglašava važnost diversifikacije i jačanja domaće otpornosti.
Zagorje investicijski summit 2026. tako je još jednom potvrdio da Krapinsko-zagorska županija strateški promišlja budućnost, gradi konkurentno gospodarstvo i jasno usmjerava razvoj prema održivom rastu i višoj kvaliteti života.