Proračun Varaždinske županije za 2026. godinu iznosi 274,5 milijuna eura, čime županija nastavlja trend snažnog rasta, istaknuto je u srijedu na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Županijske skupštine.
Kako je naglasio župan Anđelko Stričak, u samo pet godina proračun je više nego udvostručen - sa 128,1 milijun eura u 2021. na planiranih 274,5 milijuna u idućoj godini. Naglasak je na obrazovanju i zdravstvu, koja zajedno čine gotovo 90 posto svih rashoda, snažnom povlačenju europskih sredstava, velikim kapitalnim ulaganjima te pokretanju novog programa priuštivog stanovanja za mlade obitelji.
- Proračun je rezultat detaljne analize, odgovornog upravljanja i jasne vizije razvoja naše Županije – rekao je župan.
Istaknuo je i transparentnost procesa pripreme proračuna, u koji su se uključili građani putem participativnog budžetiranja i savjetovanja s javnošću.
Proračun za 2026. godinu veći je za 3,5 posto u odnosu na rebalans 2025., odnosno za 7 posto u odnosu na početni plan za 2025. godinu. Značajan udio čine bespovratna sredstva iz fondova EU, razne državne pomoći te pomoći školama i zdravstvenim ustanovama.
Najveći priroitet i dalje je obrazovanje za koje je u 2026. godini predviđeno 156,89 milijuna eura, odnosno 57,2 posto proračuna.
- Varaždinska županija ima najkvalitetniji obrazovni sustav u Hrvatskoj. I to nije slučajnost. To je rezultat strateškog i kontinuiranog ulaganja – objasnio je Stričak.
Planiran je početak većine od 21 novog projekta izgradnje sportskih dvorana uz osnovne škole (matične i područne). Dio je već u izgradnji, dio u javnoj nabavi, a dio u pripremi. Nastavlja se i obnova i opremanje srednjih škola (Gospodarska škola te Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola) , kao i nadogradnja Učeničkog doma.
Povećavaju se ulaganja u javne potrebe u školstvu za 2 milijuna eura, za prehranu učenika, cjelodnevni boravak i širenje modela cjelodnevne nastave. Program stipendija, za koji se godišnje izdvaja oko 350 tisuća eura, nastavlja se kao program kontinuiteta.
- U međunarodnim programima, uz Erasmus+, pokreće se novi program LeadEx, vrijedan 1,83 milijuna eura, s ciljem jačanja profesionalnog razvoja nastavnika i unapređenja inkluzivnog obrazovanja. Sve to radimo jer smatramo da je ulaganje najbolja investicija u budućnost – kazao je župan.
Za zdravstvo i socijalnu skrb osigurano je 90,81 milijun eura ili 33,1 posto proračuna.
Najvažniji projekti su obnova Hotela Minerva u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice (24,3 mil. eura, od čega 17 mil. iz EU fondova), nova zgrada Zavoda za javno zdravstvo (18 mil. eura), energetske obnove zdravstvenih objekata u Ludbregu, Ivancu i Vidovcu, dogradnja Doma zdravlja i ljekarne u Ljubešćici (1,5 mil. eura), a tu je i 300.000 eura za dogradnju Doma za starije i nemoćne.
Osiguravaju se i sredstva za rad Saveza udruga umirovljenika u iznosu od 199.400 eura, uz vidljiv kontinuirani rast potpore posljednjih godina.
- Ovi projekti izravno poboljšavaju kvalitetu usluga i dostupnost zdravstvene skrbi svim žiteljima županije, od ruralnih do urbanih sredina – istaknuo je Stričak.
Među ključnim zelenim ulaganjima ističe se revitalizacija Arboretuma Opeka - održive zelene destinacije, vrijedna 10,3 milijuna eura, od čega je 6,6 milijuna eura iz fondova EU. Projekt RCGO Piškornica, kako naglašava župan, „napreduje dobro“, a u idućoj je godini osigurano 700.000 eura iz županijskog proračuna.
Za potpore OPG-ovima u 2026. godini predviđen je najveći iznos do sada - 900.000 eura, uz javni poziv otvoren tijekom cijele godine.
- Županija nastavlja poticati korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, za što je u 2026. planirano 300.000 eura, kroz javni poziv za sufinanciranje ulaganja. Interes građana iz godine u godinu raste, a u protekle tri godine sufinancirano je više od 600 kućanstava, s oko 550 tisuća eura – kazao je župan.
Što se tiče geotermalnog projekta Bukotermal, dokapitalizacija odobrena na prošloj sjednici u iznosu od 660.000 eura dostatna je za sva istraživanja u idućoj godini.
U turizmu se nastavlja rast potpora, a broj kuća za odmor porastao je u deset godina s 15 na više od 200.
Na prošloj sjednici Skupštine osnovan je Centar za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije - CUKUR, koji će biti nositelj ključnih projekata kulturne baštine (Vindija, Bela I, Gomila, Gaveznica, Pučka kupelj). Za početak rada CUKUR-a u proračunu je osigurano 310 tisuća eura.
- Tijekom iduće godine planiramo započeti s novim programom, priuštivo stanovanje koje planiramo provoditi zajedno s našim općinama i gradovima. U proračunu za 2026. godinu je osiguravamo 900.000 eura za istraživanja potreba tržišta, izradu studija i projekata, otkupe nekretnina, pripreme i rekonstrukcije objekata za priuštivo stanovanje mladih obitelji - rekao je župan Stričak i dodao:
- Pred nama je proračun koji je: financijski stabilan, osigurava rast, stavlja naglasak na obrazovanje, zdravstvo, nastavlja poticati kulturu, turizam, poljoprivredu, odnosno gospodarstvo, ulagati u infrastrukturu, voditi brigu o zaštiti okoliša, sigurnosti naših građana te pokreće i nove programe kao što je priuštivo stanovanje. Odnosno, u proračunu se nalazi sve ono što je bitno za što kvalitetniji život svakog našeg čovjeka. To je proračun koji istovremeno čuva postojeći standard i gradi temelje za buduće generacije. Njime pokazujemo da Varaždinska županija ostaje jedna od najrazvijenijih, najorganiziranijih i najnaprednijih hrvatskih regija.
Osvrćući se na pristigle amandmane, naglasio je da su tehnički neispravni, jer se sredstva traže na stavkama na kojima već postoje preuzete obveze.
Kod amandmana koji traži dodatna sredstva za sufinanciranje smještaja u Domu za starije i nemoćne, podsjetio je da je Županija već povećala sufinanciranje troškova poslovanja Doma na 1,8 milijuna eura, što je tri puta više nego 2020. godine, te da su u proračunu osigurana sredstva za dogradnju postojećeg Doma čiji je osnivač Županija.
Što se tiče prijedloga o „komercijalnoj“ reviziji, župan podsjeća da financijsku reviziju već provodi Državni ured za reviziju, kao za to jedino zakonom ovlašteno tijelo, te da bi paralelno angažiranje dodatne revizije, na teret poreznih obveznika, bilo „fiskalno neodgovorno trošenje javnih sredstava“.