Sezona vrganja, lisičica i drugih jesenskih gljiva privukla je brojne berače u šume. Ipak, prije nego što krenete u potragu za „kapitalcima”, dobro je provjeriti pravila: potrebna vam je dozvola, količina je ograničena, a baš svaki pronađeni primjerak ne smije završiti u košari.
Pronalazak velikog, zdravog vrganja za mnoge je najljepša nagrada nakon višesatnog hodanja šumom. No čak i kada se gljive beru samo za ručak ili zimnicu, postoje pravila koja berači moraju poštovati.
Za sakupljanje gljiva u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume potrebno je prethodno ishoditi dozvolu. Dobra je vijest da je ona za osobne potrebe besplatna, a zahtjev se može jednostavno podnijeti putem aplikacije Hrvatskih šuma.
Da je potraga za šumskim plodovima vrlo popularna i na sjeveru Hrvatske, potvrđuju podaci prema kojima je na području Varaždinske županije tijekom ove godine izdano 259 dozvola za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda.
Uvjerljivo su najtraženiji pravi vrganji, navedeni na 246 dozvola. Ostale vrste gljiva odabrane su na 188, a lisičice na 159 dozvola. Slijede pitomi kesten, mrka trubača i smrčak.
Na popisu proizvoda koje građani žele sakupljati nalaze se i puze, rujnice, medvjeđi luk, šumske jagode, bazga, borovnice, kupine, lješnjaci, orasi, šparoge, žir i češeri.
Tri kilograma i ni gram više
Dozvola ipak ne znači da berači iz šume mogu odnijeti neograničenu količinu gljiva. Za osobne potrebe dopušteno je dnevno sakupiti najviše tri kilograma nadzemnih gljiva, bez obzira na vrstu.
Postoji još jedno važno pravilo: najmanje trećina pronađenih plodišta svake vrste mora ostati netaknuta. Tijekom branja ne smiju se oštećivati micelij ni okolno stanište, a ne bi trebalo uzimati ni sasvim mlade primjerke. Kod pravih vrganja propisana je najmanja veličina plodišta od 40 milimetara.
Dozvola Hrvatskih šuma vrijedi isključivo za državne šume i šumska zemljišta kojima ta tvrtka gospodari. Za branje na privatnom zemljištu potrebna je suglasnost vlasnika.
Ubrano ne smijete prodavati
Gljive i ostali šumski plodovi prikupljeni uz dozvolu za osobne potrebe namijenjeni su beraču i njegovu kućanstvu. Njihova daljnja prodaja nije dopuštena.
Ako netko bere bez dozvole ili prekorači dopuštenu količinu, slučaj može završiti pred šumarskom inspekcijom Državnog inspektorata. Djelatnici Hrvatskih šuma ne mogu sami izreći kaznu, ali mogu evidentirati nepravilnosti i o njima obavijestiti nadležna tijela.
Pravila su, dakle, jednostavna: prije odlaska u državnu šumu treba pribaviti besplatnu dozvolu, dnevno ubrati najviše tri kilograma gljiva i dio pronađenih primjeraka ostaviti u prirodi. Tako će nešto ostati i za druge berače, ali i za novu sezonu.
foto: ilustracija