Ubodi komaraca neizbježan su dio ljeta, no neugodna reakcija koja slijedi nije posljedica samog uboda, već složenog odgovora našeg imunosnog sustava.
Kada ženka komarca, kojoj je protein iz naše krvi nužan za razvoj jajašaca, probije kožu, ona ubrizgava svoju slinu. Ta slina sadrži desetke različitih proteina koji djeluju kao antikoagulansi, sprječavajući zgrušavanje krvi, dok se ona hrani. Naš organizam te proteine prepoznaje kao stranu prijetnju i pokreće obrambeni mehanizam, prenosi vecernji.hr.
Imunosne stanice na mjestu uboda oslobađaju histamin, kemijski spoj koji uzrokuje širenje krvnih žila i povećava njihovu propusnost. Upravo to dovodi do klasičnih simptoma: crvene, uzdignute kvržice (otekline) i, naravno, intenzivnog svrbeža koji nas može izluditi.
U borbi protiv svrbeža, najbrže i najjednostavnije rješenje često je primjena temperature. Hladni oblozi, poput kocke leda umotane u tkaninu ili hladnog tuša, djeluju višestruko, izravno ublažavaju oticanje i crvenilo.
Zanimljivo, i toplina može biti saveznik. Pritiskanje ugrijane metalne žlice na ubod na nekoliko sekundi može pružiti iznenađujuće olakšanje. Teorija kaže da visoka temperatura može pomoći u razgradnji proteina iz sline komarca koji uzrokuju reakciju.
Ako trenutačna rješenja nisu dovoljna, pomoć se može pronaći u kuhinjskom ormariću ili kućnoj ljekarni. Pasta napravljena od sode bikarbone i vode, nanesena na mjesto uboda, može pomoći neutralizirati kiselost na koži i smiriti iritaciju. Sličan učinak ima i zobena kaša.
Med je također cijenjen zbog svojih prirodnih antibakterijskih i protuupalnih svojstava, a tanak sloj može smiriti kožu i spriječiti infekciju. Gel aloe vere, poznat po hlađenju i umirivanju opeklina od sunca, jednako je učinkovit i kod uboda komaraca.
Koliko god se činilo zadovoljavajućim, češanje je najgora stvar koju možete učiniti. Agresivnim trljanjem i grebanjem noktima oštećujete površinski sloj kože, stvarajući sićušne ranice. To ne samo da pojačava upalnu reakciju i svrbež, već otvara vrata bakterijama s vaše kože i noktiju, čime se značajno povećava rizik od sekundarne bakterijske infekcije.
Foto: Ilustracija