U Kumrovcu je danas, točno u 15.05 sati, obilježena 46. obljetnica smrti Josip Broza Tita, nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije, vođe antifašističkog pokreta i jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih. U trenutku kada je 4. svibnja 1980. godine prestalo kucati njegovo srce, oglasila se sirena, a okupljeni su minutom šutnje odali počast jednoj od najznačajnijih političkih figura 20. stoljeća.
Komemoracija je i ove godine održana uz njegovu rodnu kuću, gdje su brojni građani, predstavnici udruga i institucija položili vijenac i zapalili svijeće ispred njegovog spomenika.
Tom je prilikom o značaju i naslijeđu Josipa Broza Tita govorio predsjednik Zajednice antifašističkih udruga Krapinsko-zagorske županije Đorđije Popović, koji je podsjetio na njegovu povijesnu ulogu.
- Josip Broz Tito bio je pokretač i organizator Narodno-oslobodilačke borbe, čovjek koji je prvi rekao povijesno 'ne' Staljinu te jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih i zagovornik miroljubive koegzistencije i suradnje među državama na ravnopravnoj osnovi - istaknuo je Popović te naglasio kako je Titova smrt imala snažan odjek diljem svijeta, što potvrđuju i tadašnji povijseni događaji.
- Već nekoliko dana nakon njegove smrti, 8. svibnja 1980., zastave su bile spuštene na pola koplja u brojnim svjetskim prijestolnicama, od Buckinghamske palače do Kremlja. Ujedinjeni narodi prvi su put u povijesti održali sjednicu posvećenu jednoj točki i to proglašenju dana žalosti u više od 80 zemalja - rekao je te dodao kako razmjeri posljednjeg ispraćaja svjedoče o njegovu međunarodnom značaju.
- Na sahrani Josipa Broza sudjelovalo je 509 delegacija iz 128 zemalja, među kojima 31 predsjednik republike, četiri kralja, šest prinčeva, 22 predsjednika vlada i 11 predsjednika parlamenata. I u Vatikanu su tada zvonila zvona, a u katedralama i crkvama su služene mise zadušnice - naglasio je Popović.
O važnosti obilježavanja obljetnice govorio je i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin, istaknuvši kako je riječ o trajnoj obvezi očuvanja sjećanja.
- Mi smo ovdje i ove godine, kao i svih prethodnih, jer je to naša dužnost i obaveza. Josip Broz Tito bio je čovjek koji je svojom pojavom i djelovanjem snažno obilježio 20. stoljeće, osobito njegovu drugu polovicu - rekao je Habulin naglasivši kako Titova uloga u povijesti nadilazi nacionalne okvire.
- Njegovo ime i danas nose ulice i trgovi u brojnim svjetskim gradovima, a ostat će zapamćen kao čovjek koji je poveo narode ovih prostora u borbu protiv nacifašističke okupacije i kao vojskovođa koji je tu borbu doveo do pobjede i oslobođenja. Također, on je snažno obilježio svjetsku političku scenu i političku scenu na ovim našim prostorima. Uveo je radničko samoupravljanje, jedinstven sustav u kojem su radnici upravljali tvornicama, čime je tadašnja država gradila vlastiti model razvoja. Time je Jugoslavija krenula vlastitim putem u izgradnji socijalizma - pojasnio je te istaknuo kako su i politički modeli upravljanja ostavili dubok trag.
- Delegatski sustav bio je, po mnogima, napredniji od klasičnog predstavničkog, a Ustav iz 1974. godine republikama je dao snažnu autonomiju i pravo na samoopredjeljenje. A njegov doprinos svjetskoj politici vidljiv je kroz Pokret nesvrstanih koji je bio tampon-zona i koji je smirio tenzije koje su vodile prema tome da se dogodi treći svjetski rat - naglasio je Habulin.
Zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek je pak naglasila kako Zagorje s posebnim poštovanjem obilježava ovu obljetnicu.
- Mi Zagorke i Zagorci s poštovanjem obilježavamo godišnjicu smrti Josipa Broza Tita, koji se često naziva i najpoznatijim Zagorcem u svijetu. Mi moramo biti svjesni povijesnih činjenica, a one su da je naš Zagorec Josip Broz Tito bio predsjednik bivše države u sklopu koje smo djelovali i mi, današnja Republika Hrvatska. Činjenice je i da je upravo Josip Broz Tito bio taj koji je okupio, u vrijeme Narodno oslobodilačke borbe, u vrijeme Drugog svjetskog rata, sve one koji su se svrstali na pravu stranu povijesti, na stranu antifašizma - istaknula je Petek te naglasila njegov međunarodni značaj te političko naslijeđe.
- Bio je jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, koji je promicao mir i miroljubivu aktivnu koegzistenciju, suradnju i poštivanje u svijetu. Također, za njegova mandata donesen je Ustav iz 1974. godine na temelju kojeg je kasnije bila moguća podjela i raspadanje Savezne Federativne Republike Jugoslavije na današnje države republike - zaključila je Petek.