U organizaciji Ekološke udruge “Japica” Klanjec u Klanjcu u četvrtak je održano predstavljanje rezultata petogodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta “SECRURAL” – Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja.
Zanimljive rezultate predstavili su voditeljica projekta Tijana Trako Poljak, Krešimira Žažara, izvanredni profesori na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta te Vladimir Ivanović i Bruno Šimac.
Predstavljanje i panel raspravu moderirao je Milan Husnjak, dosadašnji predsjednik Ekološke udruge “Japica” Klanjec, koji je u samom uvodu istaknuo kako je činjenica da je u proteklih deset godina iz Hrvatske iselilo 400 tisuća ljudi i to mahom mladih ljudi iz ruralnih područja i kako je riječ o temi prema kojoj nitko ne može biti ravnodušan i koja nas i emotivno pogađa te je zato odmah na početku podsjetio vrlo lijepi broj okupljenih slušatelja na stihove Ane Bešenić iz pjesme “Suza za zagorske brege”.
Predstavljanju su prisustvovali i župan Željko Kolar, Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade i jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.
Projekt se bavio istraživanjem trenutnog stanja razvoja hrvatskih ruralnih područja i njihove sposobnosti otpornosti na socijalno-ekološke izazove. Procesi globalizacije, dodatno pogoršani globalnom ekološkom krizom, vrše pritiske na sve dijelove svijeta, pa tako ni hrvatsko ruralno područje nije iznimka. Postsocijalističko naslijeđe, ratna razaranja, prijelaz na demokratski liberalni sustav i pristupanje Europskoj uniji samo su neki od izazova perspektivi ruralnog razvoja.
Stanovnici ruralne Hrvatske, koja zauzima četiri petine državnog teritorija, htjeli bi ostati živjeti u svojim domovima, ali im je za to nužna pomoć središnje vlasti u koju imaju nisko povjerenje, jedan je od rezultata socioloških istraživanja u okviru ovog projekta. Osobito je zanimljivo da je ovo istraživanje jedino koje se bavi razlozima zbog kojih mladi žele ostati u ruralnim područjima Hrvatske, dok se ostala dosadašnja istraživanja bave razlozima zašto žele otići.
Voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta, Tijana Trako Poljak, izvanredna profesorica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je da su ovim istraživanjem htjeli vidjeti da li zaista postoji pad interesa javnosti za ruralna područja.
-Nedostajala su nam recentna istraživanja da bi doznali kakvo je stanje u stvarnosti, pa smo napravili projekt da vidimo kakvo je stanje i kakva je kvaliteta života ruralnih stanovnika. Rezultati su pokazali ono što smo i očekivali na samom početku, a to je da je stvar mnogo složenija i dublja no što se to prikazuje u javnosti. Problema ima, problemi su ozbiljni, izazovi su teški, posebice demografski izazovi, te svi izazovi vezani za poljoprivredu koja je u ozbiljnom problemu - kazala je Trako Poljak, dodavši kako se pokazalo i da su ruralni stanovnici, kojih ima 40%, žele tu živjeti.
- Ruralni stanovnici vole tu živjeti, vide prednosti života na selu, od svježeg zraka, načina života koji je drugačiji od života u gradu, tradicije koju imaju, ali postoje i moderna kretanja koje žele uvesti, i tu dolazi do tog vaganja, želje da žele ostati i onih potisnih faktora koji ih tjeraju da odu, makar možda to ne žele-objasnila je Trako Poljak.
Kazala je i kako je jedan od glavnih zaključaka do kojih su došli vrlo jednostavan, a to je da nema rješenja za sve, jer Hrvatska nije velika zemlja, no vrlo je heterogena, te postoje različita ruralna područja, i mnogo faktora utječe na njih.
Izvanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Žažar, istaknuo je kako je emigracija i imigracija danas naša stvarnost, a stanovnici ruralnih područja dosta se oslanjaju sami na sebe.
-Linija između urbanog i ruralnog je danas teško prepoznatljiva, ona je postala fluidna. Danas imamo trend ruralizacije gradova i urbanizacije sela - rekao je Žažar.
Kvalitetu života u ruralnim područjima, istražio je Vladimir Ivanović, viši asistent na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- Što se tiče same otpornosti i kvalitete života, došao sam do zaključka da su ljudi koji žive u ruralnim područjima generalno zadovoljni svojom kvalitetom života, ali vrlo često su prepušteni sami i sebi, i moraju se osloniti sami na sebe da bi poboljšali svoju kvalitetu životu. Sustavni nedostatak koji sam primijetio je nedostatak podrške prema njima. Puno politika je usmjereno prema tome da se ljudi vraćaju na sela, no nikog nije briga za ljude koji trenutno žive u selima - zaključio je Ivanović.
Mladima koji trenutno žive na selu sa namjernom ostanka, bavio se Bruno Šimac, asistent na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Ispostavilo se da velika većina mladih želi ostati u svojim ruralnim područjima, i zadovoljni su svojim životom u trenutnom mjestu stanovanja, no ima i nekih lošijih strana, a to je da se mnogi osjećaju usamljeno, da nemaju vršnjaka s kojima bi mogli provoditi slobodno vrijeme, i nisu zadovoljni trenutnim političkim strukturama, no jako cijene prirodu svojih mjesta - kazao je Šimac.
Gradonačelnik Grada Klanjca, Zlatko Brlek, napomenuo je kako je ovo istraživanje trajalo 5 godina.
- Tokom tih godina je dvoje istraživača na tim temama doktoriralo, a tema razvoja ruralnih područja i ostanak mladih na ruralnim područjima je posebno interesantna tema za nas, jer mi jesmo ruralno područje i suočeni smo s time da nas svake godine sve više mladih napušta, i da nas ima sve manje. Upravo iz tog razloga su ovakva istraživanja interesantna, jer će pokazati što je potrebno uraditi da se mladi zadrže na ruralnim područjima - rekao je gradonačelnik Brlek, dodavši kako ne možemo svi živjeti u velikim gradovima, i kako su ruralna područja prije svega čista.
– Čišći je zrak, bolji je način života, hrana je domaća i nadam se da će nam ovo pomoći da neke svoje aktivnosti usmjerimo u tom smjeru kako bi se više mladih zadržalo na našim područjima - zaključio je gradonačelnik Klanjca.
Okupljenima se obratio župan Željko Kolar, koji je istaknuo kako situacija nije nigdje ista, te da ga najviše pogađa kad čuje kako mlade ljude nitko ne sluša.
– Krapinsko-zagorska županija je prva županija koja je uvela participativni proračun za djecu i participativni proračun za mlade. Time im dajemo priliku da ih saslušamo, da sami predlože projekte koje smatraju da treba provesti u njihovim zajednicama, i nudimo im da izaberu najbolje među njima, a mi samo osiguravamo sredstva. Također imamo građanski odgoj u osnovnim školama, i projekt “Škola i zajednica”- rekao je župan Kolar.
Dodao je i kako je pitanje trenda i dojma.
– Prvo je bio trend da živite u centru Zagreba-što si bliže trgu to je bolje. Onda je došao trend da u centru nitko neće živjeti, pa su se svi bazirali na Pantovčak i podsljemensku zonu, a sad dolazi trend da se izlazi iz urbanih sredina te se dolazi do ruralnih sredina. Ovdje imate sve u krugu od 500 metara – od vrtića, škole do institucija– zaključio je župan.
Predstavljanju je prisustvovao i Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade i jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.
– Ova tema je nešto čime se ja bavim već jako dugo, i ako želimo razvijati poljoprivredu, prvo čime se trebamo baviti je to, da su ljudi koji se žele baviti poljoprivredom dobro plaćeni za svoje proizvode. Danas poljoprivrednici rade, i na tržištu njihovi proizvodi vrijede manje od proizvodne cijene, te se zato nitko ne želi time baviti - kazao je Vešligaj.