Tijekom srpnja i kolovoza u Hrvatskoj su potvrđena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila.
Informaciju je za RTL Danas potvrdio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Prema podacima prikupljenima kroz sustav praćenja zaraznih bolesti i Registar, najveći broj oboljelih dosad je evidentiran u istočnoj, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
HZJZ je objasnio način širenja virusa, simptome bolesti te mjere kojima se građani mogu zaštititi od zaraze.
Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženih komaraca. U prirodi kruži između ptica i komaraca koji se hrane njihovom krvlju, pri čemu ptice predstavljaju glavni prirodni rezervoar virusa. Komarci se zaraze hraneći se zaraženim pticama, a potom virus mogu prenijeti na ljude, konje i druge sisavce. Najvažniji prijenosnici pripadaju rodu Culex, posebice vrsti Culex pipiens, dok virus u rijetkim slučajevima mogu prenijeti i neke vrste iz roda Aedes.
Bolest se ne prenosi izravnim kontaktom između ljudi, a njezina pojavnost ovisi o sezoni, vremenskim uvjetima i drugim okolišnim čimbenicima. Virus je najaktivniji tijekom ljeta i početkom jeseni. Na pojavu bolesti utječu prisutnost zaraženih ptica, broj i aktivnost komaraca te broj osjetljivih ljudi i životinja.
Zbog vremena potrebnog za razmnožavanje virusa u pticama, infekcije kod ljudi i drugih sisavaca najčešće se mogu očekivati od sredine srpnja pa sve do kraja listopada.
Kod većine ljudi infekcija prolazi bez ikakvih simptoma. Nakon inkubacije, koja najčešće traje između dva i šest dana, a može potrajati i do 14 dana, oko 70 do 80 posto zaraženih ne razvije simptome, piše net.hr.
Kod približno 20 do 30 posto oboljelih može se pojaviti febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima te probavnim tegobama. Kod dijela oboljelih moguć je i osip. Ovaj blaži oblik bolesti poznat je kao groznica Zapadnog Nila, a simptomi koji podsjećaju na gripu obično traju između dva i pet dana.
Teži oblik bolesti razvija se kod manje od jedan posto zaraženih. Tada virus može zahvatiti središnji živčani sustav i izazvati meningitis, encefalitis, a vrlo rijetko i akutnu mlohavu kljenut.
Veći rizik od razvoja ozbiljnijih komplikacija imaju starije osobe te ljudi s kroničnim bolestima poput dijabetesa, hipertenzije i kronične bubrežne bolesti, kao i osobe oslabljenog imuniteta, primjerice nakon transplantacije. Liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, a većina oboljelih se uspješno oporavi bez trajnih posljedica.
Jedan od najvažnijih načina prevencije je smanjenje broja komaraca i uklanjanje mjesta na kojima mogu polagati jaja. Građani mogu pomoći tako da u svojoj okolini ne ostavljaju stajaću vodu u posudama, lončanicama, kantama, bačvama, vazama, odbačenim limenkama, igračkama i sličnim predmetima.
Komarci su najaktivniji tijekom sumraka i zore, ali i tijekom noći, pa je u tim razdobljima posebno važno poduzeti mjere zaštite.
Preporučuje se:
- koristiti repelente protiv komaraca na koži, uz pridržavanje uputa proizvođača
- nositi odjeću dugih rukava i nogavica, posebno pri boravku na područjima s velikim brojem komaraca
- postaviti zaštitne mreže na prozore, vrata, balkone i terase
- koristiti sredstva protiv komaraca namijenjena za prostore
- kada je moguće, boraviti u klimatiziranim prostorijama
Osim osobne zaštite, važnu ulogu ima i uklanjanje svih potencijalnih mjesta sa stajaćom vodom u neposrednoj okolini doma.
Foto: arhiva