Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upozorava da klimatske promjene sve snažnije utječu na društvo, gospodarstvo i zdravlje građana. Ističu kako zaštita okoliša danas nije samo pitanje očuvanja prirode, nego i kvalitete života, sigurnosti i dugoročne održivosti Hrvatske.
Posljednje tri godine bile su najtoplije otkako postoje mjerenja, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji. U takvim okolnostima, poručuju iz Ministarstva, klimatske promjene prerastaju u pitanje sigurnosti, zbog čega su ulaganja u prilagodbu, otpornost i obnovu prirode među ključnim nacionalnim prioritetima, prenosi T portal.
Posebno upozoravaju na toplinske valove, koje nazivaju jednim od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova povezanih s klimatskim promjenama. Povećanje urbanog zelenila jedna je od najučinkovitijih mjera prilagodbe, a kao primjer navode Zagreb, gdje pokrivenost drvećem u prosjeku prelazi 30 posto, iako je raspodjela zelenih površina i dalje neravnomjerna.
Ministarstvo ističe da Hrvatska ulaže značajne napore u očuvanje i obnovu prirode, prevenciju šumskih požara te jačanje otpornosti šumskih i drugih ekosustava. U zaštiti šuma sve se više koriste suvremene tehnologije, uključujući sustave za rano otkrivanje požara temeljene na umjetnoj inteligenciji.
U tijeku je izrada Nacionalnog plana obnove prirode, koji će definirati prioritete za obnovu degradiranih ekosustava, očuvanje bioraznolikosti i povećanje otpornosti prirode na klimatske promjene.
Klimatska akcija u Hrvatskoj, poručuju iz Ministarstva, danas obuhvaća tri međusobno povezana cilja: smanjenje emisija kroz energetsku tranziciju, prilagodbu klimatskim promjenama te zaštitu zdravlja i sigurnosti građana. Integrirani pristup ključan je za razvoj politika koje istodobno doprinose zaštiti okoliša, održivom gospodarstvu i kvaliteti života.
Ministarstvo navodi da je Hrvatska posljednjih godina ostvarila značajan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova, povećanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Emisije su smanjene za oko 20 posto u odnosu na 1990. godinu, emisijska intenzivnost gospodarstva za više od 40 posto, a energetska učinkovitost poboljšana za oko 20 posto.
Kvaliteta zraka, dodaju, važan je dio klimatskih i zdravstvenih politika, pa ulaganja u održivu mobilnost, modernizaciju prometa, energetsku učinkovitost i čišće izvore energije istodobno doprinose smanjenju emisija i zaštiti zdravlja građana.