Djeca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobitela, tableta ili računala izložena su značajno većem riziku od razvoja kratkovidnosti, upozoravaju stručnjaci. Boravak na otvorenom, s druge strane, može smanjiti vjerojatnost pojave ovog problema kod mladih, prenosi Index.hr.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), riječ je o pravoj „epidemiji kratkovidnosti“ koja se sve više povezuje s rastućom upotrebom digitalnih uređaja. Globalno gledano, pristup mobilnim telefonima gotovo se utrostručio u posljednjih deset godina – s 21,6 posto 2014. na čak 69 posto 2023. godine.
Najnovije meta-analize pokazuju da djeca koja provode četiri sata dnevno pred ekranima imaju dvostruko veći rizik od razvoja kratkovidnosti u usporedbi s onom djecom koja pred ekranima provode sat vremena ili manje. Kratkovidnost (miopija) trenutno pogađa oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu, a procjene predviđaju da bi do 2050. gotovo polovica svjetske populacije mogla biti kratkovidna.
U Europi prevalencija miopije raste, s udjelom koji varira od 11,9 do 49,7 posto, a prosječna vrijednost iznosi 23,5 posto. Uzroci kratkovidnosti su višestruki – uključuju genetske i okolišne faktore – ali je način života djece, posebice izloženost digitalnim uređajima i rad na blizinu, ključan u razvoju problema.
Rizik od miopije dodatno raste ako su roditelji kratkovidni. Djeca s jednim kratkovidnim roditeljem dvostruko su podložnija, dok oni čija su oba roditelja kratkovidna imaju i do pet puta veći rizik.
Istraživanja također pokazuju da intenzivan rad na blizinu, poput čitanja, pisanja i rada na ekranima dulje od 30 minuta bez pauze, značajno povećava rizik, osobito ako se materijal drži bliže od 30 centimetara.
Boravak na otvorenom smatra se jednim od rijetkih dokazanih zaštitnih faktora. Kliničke studije pokazuju da se rizik od kratkovidnosti kod djece od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provode 40 do 80 minuta na otvorenom. Primjeri iz Azije, gdje prevalencija miopije među mladim odraslim osobama doseže 80–90 posto, u usporedbi s 20–40 posto u zapadnim zemljama, potvrđuju značaj okolišnih čimbenika, poput izloženosti dnevnom svjetlu.
Mehanizmi zaštitnog učinka boravka na otvorenom još nisu u potpunosti razjašnjeni, no stručnjaci navode da su u pitanju faktori poput povećane proizvodnje dopamina u mrežnici, većih razina vitamina D, jačeg intenziteta svjetlosti i veće dubine fokusa.
U Hrvatskoj je Ministarstvo zdravstva još 2015. godine uvelo obvezni probir na slabovidnost za svu četverogodišnju djecu, a godinu dana kasnije pokrenut je Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Testiranje vidne oštrine u ovoj dobi smatra se najpouzdanijim jer može otkriti do 97 posto svih anomalija oka.
HZJZ stoga roditeljima savjetuje da redovito odazivaju djecu na preventivne preglede, ograniče vrijeme provedeno pred ekranima – do druge godine djecu ne izlagati ekranima, do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do 12. godine najviše dva sata – te da potiču boravak na otvorenom, učenje i igru u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla. Također je važno pravilno koristiti naočale ili kontaktne leće prema preporukama stručnjaka.